Njemačko predsjedanje EU-om: Pred Merkel zahtjevan zadatak otklanjanja posljedica pandemije

epa08393897 German Chancellor Angela Merkel speaks to the media at the Chancellery following a conference call with leaders of Germany's 16 states during the novel coronavirus crisis in Berlin, Germany, 30 April 2020. Germany has begun easing lockdown measures in a careful attempt to raise economic activity. EPA/SEAN GALLUP / POOL

Promjena predsjedavanja Europskom unijom ovoga 1. srpnja u normalnim okolnostima nije nešto što izaziva posebnu pažnju. Od osnivanja Ekonomske zajednice 1957., svakih šest mjeseci po utvrđenom rasporedu jedna od država članica preuzima vođenje sastanaka, organizaciju dnevnog reda i vođenje pregovora u svim mogućim političkim oblastima. Predsjednik Vijeća EU-a djeluje kao pošteni posrednik”, kaže nepisani briselski zakon. Iznaći kompromise i usuglasiti sve interese glavni je moto predsjedavanja Europskom unijom.

„To je nekad manje, nekad više uspješno”, kaže jedan iskusni EU-diplomat.

Ovaj put je sve drugačije. Pandemija koronavirusa okrenula je svijet naopačke i dovela do najveće gospodarske krize u posljednjih 100 godina.

Angela Merkel ima šest mjeseci za postizanje kompromisa unutar EU-a. Prioritet njezinog predsjedavanja Europskom unijom je otklanjanje posljedica pandemije. Bit će to do sada neviđeno predsjedavanje EU-om, piše dw.com.

“Nije pretjerano reći da se suočavamo s najvećim ekonomskim izazovom u povijesti EU-a. Ali, i mjere koje poduzimamo moraju biti u skladu s tim”, rekla je nova predsjednica Vijeća EU-a, njemačka kancelarka Angela Merkel, na konferenciji za novinare uoči preuzimanja predsjedavanja Europskom unijom. Slučaj je htio da pod njemačkim predsjedavanjem pored borbe protiv posljedica korone mora biti izrađen i sedmogodišnji budžet EU-a. Gospodarski najmoćnija i najveća država članica sada predsjedava Unijom i to s Angelom Merkel na čelu, kao iskusnom kriznom menadžericom. To bi se moglo nazvati srećom u nesreći, kaže Sophie Pornschlegel iz istraživačkog centra „European Policy Center” (EPC) u Bruxellesu.

“Njemačka također ima izrazito proeuropsku vladu, koja želi nešto poduzeti i koja shvaća da se ovaj put radi o velikom zalogaju”.

“Zalogaj” je ogroman, jer je riječ o fundamentalnoj pomoći za zemlje, smlavljene pandemijom.Riječ je o ogromnoj financijskoj preraspodjeli, koja bi trebala iznositi 1,85 bilijuna eura. To je čin solidarnosti bez presedana, namijenjen osiguranju daljnjeg postojanja EU-a. “Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom na budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Vijećem EU”, najavila je Angela Merkel.

Zajednički francusko-njemački prijedlog za osnivanje „razvojnog fonda” za ekonomski poticaj kao i nacrt sedmogodišnjeg budžeta će Angela Merkel 26-orici šefova država i vlada predstaviti i pokušati ih pridobiti za njega za nekoliko tjedana – na prvom samitu na kojem će se svi osobno pojaviti u Bruxellesu. EU bi po prvi put od kako postoji trebala preuzeti zajedničke dugove koje bi države članice morale otplatiti u sljedećih 30 godina.

U razgovoru za DW, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas jasno je dao do znanja da će Njemačka tijekom svog predsjedavanja EU-om gledati i na vlastite interese. “Zemlja poput Njemačke, koja je veliki izvoznik, ima koristi od činjenice da nam je svima u Europi dobro. Zato želimo osigurati pomoć zemljama poput Italije ili Španjolske, koje su posebno teško pogođene pandemijom korone, kako bi što brže izišle iz krize. To nije dobro samo za te zemlje, nego i za Europu i Njemačku “, rekao je Maas.

Buduće zemlje, koje će primiti pomoć, odobravaju prijedlog o uspostavi „razvojnog fonda”. Angela Merkel u to tek treba uvjeriti države donatore, posebno „štedljivu četvorku” (Austriju, Švedsku, Dansku, Nizozemsku).

I druga Njemica na čelu EU-a, Ursula von der Leyen, također igra važnu ulogu u potrazi za kompromisom, kaže EU stručnjak Janis Emmanouilidis. “Činjenica da se Ursula von der Leyen i Angela Merkel već duže vremena ne samo poznaju, nego i prisno surađuju, također znači da između njih postoje bliske veze. Pretpostavljam da će postojati uska suradnja i usuglašavanje s Berlinom, odnosno Angelom Merkel i mislim da je to neophodno. ” Ursula von der Leyen bila je dugogodišnja ministrica u vladi kancelarke Merkel, prije odlaska u Bruxelles prošle godine.

Gospodarska kriza, izazvana koronom, zasjenila je ostale projekte, kojima se Njemačka željela pozabaviti tijekom svog predsjedavanja EU-om. Sporazum o budućem trgovinskom i putničkom prometu s Velikom Britanijom ipak bi se morao zaključiti do listopada. Ali nakon Brexita, Britanci pokazuju malo spremnosti za pregovore. Krajem godine prijeti težak izlazak iz zajedničkog tržišta.

Samit s kineskim rukovodstvom posebno je bio važan za njemačku kancelarku. Međutim, on je na neodređeno vrijeme odgođen ili potpuno otkazan – zbog pandemije i nedostatka napretka oko postizanja sporazuma o zaštiti investicija. Samit s Afričkom unijom će biti održan. Potraga za novim pravilima kojim će se regulirati pitanja azila i migracije u EU, koja traje već godinama, neće biti završena ni pod njemačkim predsjedavanjem Europskom unijom. Savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer želi postići politički dogovor i prenijeti neugodne detalje,poput raspodjele izbjeglica, na sljedeću zemlju predsjedatelja – Portugal. Mogao bi se postići određeni napredak u usuglašavanju novih ciljeva oko zaštite klime. Međutim, to nije sigurno.

Tijekom predsjedavanja Europskom unijom njemačka EU-misija u Bruxellesu bit će povećana za 150 službenika iz svih resora na ukupno 400 suradnika.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw.com