Stari devizni štediše Ljubljanske banke do sada su Sloveniji uputili nešto više od 20.000 zahtjeva za povrat njihovih neisplaćenih depozita, izdano je nešto manje od 2000 rješenja, a svoj novac dobilo je do danas 387 štediša kojima je isplaćeno 5,9 milijuna eura, doznaje Hina u petak u Fondu za sukcesiju slovenskog ministarstva financija koji vodi postupke.
Takozvani informativni izračuni štednje i pripadajućih kamata već su napravljeni za oko 2000 štediša, kojima pripada 30 milijuna eura pa oni uskoro mogu očekivati da će dobiti svoja sredstva, ukoliko se na informativni izračun ne žale, što produžava cijeli postupak.
Do sada se, međutim, na informativni izračun žalilo samo 15-ero od onih koji su prijavili svoju tražbinu i podnijeli odgovarajuću dokumentaciju te prošli postupak verifikacije opravdanosti zahtjeva.
Pola od do sada predanih zahtjeva odnosi se na štediše Ljubljanske banke Sarajevo, a ostali na nekadašnju Ljubljansku banku Zagreb.
Dok se zahtjevi hrvatskih štediša procesuiraju relativno brzo i bez teškoća jer dokumentacija nije sporna, drugačiji slučaj je sa štedišama iz BiH, gdje po ocjeni Ljubljane ne postoji sređena dokumentacija.
Budući da se sredstva isplaćuju na osnovi slovenskog zakona, donesenog poslije odluke Europskog suda za ljudska prava koji je naložio da se sredstva štediša Ljubljanske banke vrate i da je to dužna učiniti slovenska država, proces kontrolira Vijeće Europe,, čiji je odbor ministara prošlog mjeseca uputio preporuku Ljubljani i Sarajevu da se problem dokumentacije štediša iz BiH sredi što prije, kako bi mogle početi isplate.
Slovenija za sada stoji na stajalištu da ne može početi s verifikacijom niti s isplatom zahtjeva iz BiH dok dokumentacija od vlasti BiH ne bude osigurana, a u pregovore se uključio i sekretarijat Vijeća Europe, doznaje se u Fondu za sukcesiju, koji tehnički rješava pitanje stare devizne štednje LJubljanske banke za Hrvatsku i BiH.
Zahtjevi za povrat devizne štednje iz Ljubljanske banke počeli su se primati od početka prosinca prošle godine, a mogu se podnositi sve do kraja iduće.
Štediše ili njihovi pravni nasljednici zahtjeve trebaju unijeti u posebni formular, te predati osobno ili poštom, nakon čega se provodi postupak verifikacije njihovih zahtjeva. Svaki zahtjev štediša u načelu bi trebao biti riješen najkasnije u tromjesečnom roku. Ako oni ne budu imali primjedbe na informativni izračun stanja njihova računa i kamate, sredstva će im biti uplaćena na tekući račun, a u suprotnom mogu pokrenuti upravni spor.
Slovenija računa da će cijeli trošak povrata stare devizne štednje štedišama izvan Slovenije iznositi skoro 400 milijuna eura, u što su uključeni i troškovi vezani uz verifikaciju zahtjeva.
Sredstva su osigurana u proračunima za iduće dvije godine. Prema podacima Ljubljanske banke, neisplaćena glavnica s naslova stare devizne štednje u Hrvatskoj i BiH iznosi 258 milijuna eura.
