Po prvi put od početka migrantske krize Slovenija je uspjela vratiti manju skupinu migranata u zemlje iz kojih su došli, a riječ je o sedam Iračana i jednom Irancu, koje je prije dva tjedna odbila primiti Austrija pa su boravili u izbjegličkom centru u Postojni, potvrdila je u petak slovenska policija.
“Potpisali su izjavu da se žele što prije dobrovoljno vratiti u matičnu državu jer njihova očekivanja nisu bila ispunjena”, kazala je za dnevnik “Žurnal” glasnogovornica slovenske policije Vesna Drole, nakon što su se migranti ukrcali u zrakoplov za Tursku.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ocjenjuje da će u sljedeće dvije godine na odlazak iz Slovenije dobrovoljno pristati između 40 i 60 migranata.
Računaju da će ih više od polovice poslati u zemlje jugoistočne Europe, a ostale u azijske ili afričke države iz kojih su došli.
Program dobrovoljne repatrijacije migranata vodi Međunarodna organizacija za migracije (IMO), a za programe repatrijacije ili integracije migranata ove je godine u Sloveniji izdvojeno 100.000 eura, od čega su 75 posto europska sredstva.
Od početka ove godine kroz Sloveniju je prošlo 96.586 migranata i izbjeglica. Trenutno ih je u izbjegličkim centrima zbog strože kontrole ulazaka balkanskom rutom u Sloveniji samo petstotinjak, a oko sto ih je u Sloveniji zatražilo azil.
U zadnja dva tjedna Austrija je u Sloveniju vratila više stotina migranata, ali postoji problem njihova smještaja.
Razlog je nespremnost lokalnih zajednica da prime migrante na duže vrijeme, unatoč pozivima premijera Mire Cerara na tolerantnost i ljudsku solidarnost u neriješenoj europskoj migracijskoj krizi.
S druge strane, njegova je vlada u parlamentarnu proceduru dala prijedlog zakona o međunarodnoj zaštiti koji praktično onemogućava da izbjeglice u Sloveniji zatraže azil, pišu u petak slovenski mediji.
“Ako se taj zakon prihvati, u Sloveniji će moći zatražiti azil samo oni koji se spuste padobranom”, kazao je sarkastično anonimni nevladin izvor za ljubljanski list “Dnevnik”.
Zakon predviđa da izbjeglice u Sloveniji neće imati pravo na traženje azila ako su u nju ušli iz neke druge članice Europske unije, a sve četiri države u njenom susjedstvu su članice EU-a.
