Socijalistička internacionala djeluje: Gyurcsány optužio Orbana da je kriv za svađe Hrvatske i Mađarske

DAVOS/SWITZERLAND, 25JAN07 - Ferenc Gyurcsany, Prime Minister of Hungary captured during the session 'Ensuring Future European Growth' at the Annual Meeting 2007 of the World Economic Forum in Davos, Switzerland, January 25, 2007. Copyright by World Economic Forum swiss-image.ch/Photo by E.T. Studhalter +++No resale, no archive+++

“Za svađe Hrvatske i Mađarske kriv je Orban”, poručuje s naslovnice Večernjeg lista Ferenc Gyurcsány, bivši socijalistički premijer Mađarske, koji je vladao od 2004. do 2009. Večernji list naglašava; “Bivši mađarski premijer ugostio je u svojoj kući dvojicu izbjeglica iz Afganistana i četrnaestero iz Sirije”.

To je medijski odgovor na Orbanovu izjavu “Što god hrvatski premijer kaže, mi to ne smatramo mišljenjem hrvatskog naroda.”, te “Hrvatskog premijera treba gledati kao predstavnika Socijalističke internacionale kojem je posao da napada Mađarsku.” Orban je još izjavio “životni instikti” zemalja Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) odlično rade u rješavanju izbjegličke krize. “Problem je s onim zemljama koje tom pitanju prilaze ideološki”. Pri tome je između ostalih mislio i na Hrvatsku.

Kako je Gyurcsány upropastio Mađarsku?

Početak kraja Gyurcsányjeve vlasti označio je poznati Balatonski govor od 26. svibnja 2006.g., koji je “netko” dostavio radiju. Na sastanku vodstva Socijalističke partije zatvorenom za javnost Gyurcsány je izjavio:„Do sada smo samo lagali: ujutro, u podne i navečer, ali tako više ne možemo.“ Osobito u drugom dijelu govora, uz teške riječi i psovke Gyurcsány priznaje katastrofalne rezultate politike svoje vlade u prethodne četiri godine, te kako su zbog izborne kampanje lagali i krivotvorili statističke podatke. Gyurcsány je u govoru posebno apostrofirao katastrofalno stanje u zdravstvu i obrazovanju koji su nominalno jeftini ali puni korupcije i krajnje nepravedni. Ono što se zapitao svaki Mađar bilo je, ako se to radi po cijenu upropašćavanja zemlje da li se tu onda može govoriti o svjesnoj korupciji, odnosno izdaji nacionalnog interesa? Gyurcsányjeva vlast se pokazala kapitulantskom i vrlo lošom po mađarske nacionalne interese, ali zato izvrsna za centre moći u EU. Najveći dio reformi poslušno su provodile vlade na čijem su se čelu nalazili socijalisti, pa tako i Gyurcsány. Ondašnja ekonomska politika odlučila se za brzi proces privatizacije i restrukturiranja gospodarstva tijekom kojega su najznačajnije infrastrukturne kompanije, bankarski sektor i druge visokoprofitabilne grane industrije prodane strancima. Taj potez, međutim, nije donio očekivano smanjenje duga nego njegov nezadrživi rast. Usprkos tome Mađarska je tijekom čitavog procesa tranzicije stalno isticana kao jedan od najboljih primjera zemlje koja je provodila sve naloge Bruxellesa i međunarodnih ekonomskih institucija, osobito MMF-a. Međutim, ovaj model se uprkos formalnim priznanjima i vanjskoj podršci sa stanovišta nacionalnog interesa pokazao vrlo lošim. On je usprkos svemu nastavio uvećavati ukupan državni dug, a ovisnost od stranih financijskih i proizvodnih faktora posebno u vrijeme otpočinjanja krize dovela je do velikog pada izvoza, zaposlenosti i proizvodnje. Gyurcsánya koji se iako socijalist već nalazio među 100 najbogatijih Mađara na mjestu premijera nakon parlamentarnih izbora 2010. zamjenio je Viktor Orban.

Susret Kolinde Grabar Kitarović i Viktora Orbana u New Yorku i Budimpešti

Iako se s američkim predsjednikom Obamom susrela čak četiri puta, najviše pozornosti javnosti izazvao je susret predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s Viktorom Orbanom. Razgovor na marginama Opće skupštine UN priprema je za planirani višednevni službeni posjet Budimpešti. Prvi dan posjeta 07.09. planiran je za razgovor s mađarskim predsjednikom Jánosom Áderom i predsjednikom mađarskog parlamenta Lászlóm Kövérom. Na koncu će se sastati s premijerom Orbánom na kojem će biti govora o bilateralnim odnosima i problema između dviju država. Drugog dana posjeta Mađarskoj 08.09. Kolinda Grabar Kitarović će se sastati s predstavnicima hrvatske manjine. Na Balatonu će predsjednica, 09.09. sudjelovati na sastanku Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska). Najaktualnija tema susreta biti će migrantska kriza.

Više od 100 000 migranata već je ušlo u Hrvatsku

Kroz Hrvatsku je već prošlo više od 100 000 migranata, a tome se ne nazire kraj. Iz više država dolaze najave kako će prihvat migranata uskoro biti zaustavljen. Vicekancelar i predsjednik njemačkih socijaldemokrata Sigmar Gabriel izjavio je: “Njemačka je na rubu kapaciteta s migrantima.” Istovremeno njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere upozorio je da se Njemačka ne može nositi s rekordnim brojem tražitelja azila koji prelaze njezine granice. A kada se tome doda izjava Janosa Lazara, predstojnika ureda mađarskog premijera Viktora Orbana: “Čekamo da Austrija i Njemačka odluče što žele”, te još dodao da bi tada Mađarska mogla potpuno zatvoriti granicu s Hrvatskom. Prema neslužbenim najavama za potpuno zatvaranje granice Mađari će biti spremni već u nedjelju. Potpora im stiže i iz Češke. “Naša vlada je spremna pomoći Mađarskoj u zaštiti schengenske granice. Predlažemo zajedničku akciju V4″, objavio je češki premijer Bohuslav Sobotka. Akcija podrazumijeva slovačke, poljske i češke policajce na mađarskoj granici.

Migranti pristižu i iz Bugarske

U Prihvatnom centru u Preševu kontinuirano se nalazi oko 6.000 migranata s Bliskog istoka koji potom preko prihvatnog centra u Šidu ulaze u Hrvatsku. Sve više migranata stiže u Srbiju iz smjera Bugarske. Svakoga dana iz Bugarske u Srbiju uđe više od 200 izbjeglica, a iz Dimitrovgrada put Beograda krene četiri do pet izvanrednih autobusa. Do sada je iz Bugarske u Srbiju ušlo 10 000 migranata.

Više je naznaka, kako je Hrvatska politika “otvorene” istočne granice neodrživa i predstavlja latentnu opasnost da se zemlja nađe u bezizlaznoj situaciji. Potrebno je poduzeti hitne mjere za kontrolu i zapriječavanje granice, jer kada to učine drugi, za nas će biti prekasno.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: World Economic Forum/wikipedia