Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano rekao je u srijedu u tradicionalnu obraćanju naciji da se planira uskoro povući s dužnosti čime je premijera Mattea Renzija stavio pred dosad najteži politički izazov u deset mjeseci otkako je preuzeo dužnost.
“Planiram se povući, podnijeti ostavku kako to dopušta ustav”, rekao je 89-godišnji predsjednik u televizijskom obraćanju na ispraćaju stare godine.
Renzi će sada morati pronaći prihvatljiva kandidata u složenu procesu biranja novog predsjednika, ističe agencija Reuters.
Napolitano, koji je kazao da mu je sve teže obavljati dužnost s obzirom na godine, pozvao je parlament da u miru izabere njegova nasljednika.
“Bit će to dokaz zrelosti i odgovornosti u interesu naroda”, rekao je Napolitano, prenosi agencija Ansa.
Talijanski šef države ima široke, ali labavo definirane ovlasti, uključujući imenovanje premijera, pravo stavljanja veta na zakone, dok svojom moralnom težinom može utjecati na rasprave o pojedinim političkim pitanjima.
Za izbor predsjednika potrebno je 1000 glasova, članova parlamenta i predstavnika regija. Taj izbor omogućuje nekoliko krugova tajnog glasanja i otvara široko polje za ‘osvetničko glasovanje’ kojemu može biti izložen Renzi jer je stvorio dosta neprijatelja otkako je preuzeo dužnost.
Ako premijer Renzi ne uspije pronaći prihvatljiva kandidata kroz komplicirani proces izbora predsjednika, izložit će se sumnjama da je sposoban provesti gospodarske reforme i promjene ustava te izbornog sustava. To bi pak moglo potaknuti nagađanja o prijevremenim izborima, piše Reuters.
Napolitano je oklijevao prihvatiti drugi predsjednički mandat 2013., nakon što je proces konstituiranja vlade došao u pat poziciju. Napolitano je tada pristao preuzeti mandat, ali je najavio da neće odraditi punih sedam godina.
Najstariji šef države u Europi
Napolitano najstariji je šef države u Europi, piše HRT te ističe kako je treće gospodarstvo eurozone Napolitano predvodio kroz četiri promjene vlade, dvoje opće izbore i teške trenutke potkraj 2011. kada je Italija bila na rubu stečaja koji bi eskalirao u europsku financijsku krizu.
Napolitano se pridružio Talijanskoj komunističkoj partiji 1945. i podržao je sovjetsku invaziju na Mađarsku 1956. Ali do 1970-ih prometnuo se u umjerenog političara, omiljenog komunista bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera.
Ključan trenutak njegova predsjedničkog mandata bila je smjena premijera Silvija Berlusconija, diskreditiranog nizom financijskih i seksualnih skandala, Marijem Montijem, neizabranim tehnokratom, u studenome 2011. Italija je time dobila ozbiljniju vladu koja je usvojila hitne mjere štednje i tako spriješila gospodarski slom u grčkom stilu. No time se Napolitano izložio i kritikama za otvoreno prekoračenje predsjedničkih ovlasti, navodi HRT.
Berlusconi, koji je tada pristao prepustiti vlast Montiju, tvrdio je da je bio žrtva mekog državnog udara nakon što je američki novinar Alan Friedman otkrio u knjizi da je Napolitano planirao tu smjenu mjesecima. Napolitano je stekao neprijatelje i u oporbenom Pokretu pet zvijezda, ponajprije zbog toga što je odlučio riješiti postizbornu blokadu prošle godine potporom vladi ljevice i desnice iz koje je isključen taj antiestablišmentski pokret.
Po pisanju talijanskih medija, kako prenosi HRT, kao mogući Napolitanovi nasljednici spominju se Romano Prodi, bivši predsjednik Europske komisije i dva puta premijer, zatim Giuliano Amato, također bivši premijer, te ministar financija Pier Carlo Padoano.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
