Teška kriza: U Italiji se zatvaraju gradilišta, poskupljenja od Španjolske do Poljske, u Bugarskoj prosvjedi

kriza inflacija
Foto: fah

Edoardo Ronzoni pregledava gradilište u blizini Milana koje je zatvorio u ožujku jer su troškovi materijala naglo porasli. Ne može dovršiti poluizgrađeni kružni tok na raskrižju jer su asfalt, cijevi od lijevanog željeza i beton preskupi.

Javni radovi u Italiji se zaustavljaju upravo u trenutku kada Europska unija daje 108 milijardi eura novca za oporavak od pandemije koji bi trebao pokrenuti građevinsku industriju.

Ronzoni se žali da je njegova tvrtka već izgubila svoja tri najprometnija mjeseca i očekuje da je najgore pred nama: „Bojimo se da ove godine nećemo moći raditi. Zatvaramo sve naše radove.”

Rat je ubrzao inflaciju diljem Europe i svijeta, a cijene energije, materijala i hrane rastu po stopama koje nisu zabilježene desetljećima. To izaziva šokove u trgovini, benzinskim pumpama, računima za struju i gradilištima.

Rastuće cijene nafte i plina ključni su pokretač inflacije

Rastuće cijene nafte i plina ključni su pokretač inflacije u Europi, koja se uvelike oslanja na rusku energiju za proizvodnju električne energije i elektroenergetske industrije. Očekuje se da će inflacija ove godine doseći gotovo 7% u 27-članoj EU i pridonosi usporavanju predviđanja rasta, piše Associated Press.

Trgovci ribom i poljoprivrednici prisiljeni su naplaćivati ​​cijene za svoj ulov i usjeve koje čak i oni smatraju astronomskima. Visoke cijene goriva prijete paralizom kopnenog transporta robe. Cijene kruha raste od Poljske do Belgije. Prosvjedi zbog povećanja cijena izbili su u zemljama poput Bugarske. Iako su vlade odgovorile smanjenjem poreza i drugom pomoći, suočavaju se s ograničenjima u ublažavanju utjecaja nestabilnih energetskih tržišta.

>Grubišić o nestašici proizvoda: “Neke stvari morat ćemo trošiti u manjim količinama i morat ćemo raditi izbor”

Širi se osjećaj uzaludnosti, posebno za one s niskim primanjima.
“Bila sam pozitivna osoba, ali za sada ne mogu vidjeti svjetlo na kraju tunela”, rekla je Eva Fuchsova, majka troje djece koja živi u gradu Touskov u zapadnoj Češkoj.

“Moram stegnuti pojas. Kupujem voće i povrće tako da moja djeca imaju sve, ali ga ne diram – rekla je.

Ekonomisti situaciju nazivaju savršenom olujom

Ekonomisti to nazivaju savršenom olujom, koja pogađa dok su zemlje oslobađale potrošnju kako bi potaknule gospodarski oporavak od pandemije COVID-19. Rastuća potražnja kupaca preplavila je tvornice, luke i teretna gradilišta, što je rezultiralo nestašicom koja je potaknula dizanje cijena.

Dodajmo tome: rat u Ukrajini blokirao je izvoz sirovina poput čelika i minerala koje su održavale zapadnu Europu, kao i roba poput žitarica i ulja od sjemenki, s naglaskom na globalnu nestašicu.

Inflacija je posebno prisutna u zemljama srednje i istočne Europe koje su najbliže bojnim poljima Ukrajine. Cijene su u travnju porasle 14,2% u Češkoj, 12,3% u Poljskoj i 10,8% u Grčkoj. One su se popele na 61% u Turskoj, čija je valuta prošle godine izgubila 44% vrijednosti u odnosu na dolar.

Radnici u trgovinama od Varšave do Istanbula kažu da kupci smanjuju, kupuju jeftinije artikle, odustaju od finoća poput svježeg cvijeća i stvari koje mogu odgoditi, poput nove odjeće.

U glavnom gradu Turske, mesar Bayram Koza rekao je da je zabilježio pad prodaje od 20 posto nakon što su se cijene gotovo udvostručile, uglavnom zbog troškova hrane za životinje. To čini stočarstvo neisplativim, a mnogi poljoprivrednici prodaju sve i sele u grad, rekao je.

“Čak i u (imućnoj četvrti) Cankyaya, ljudi više ne kupuju prema svojim potrebama, već prema onome što si mogu priuštiti. Oni koji su kupovali dvije kile mljevenog mesa sada kupuju najviše kilogram”, rekao je.

Cijena jestivog ulja u Grčkoj se učetverostručila

Na grčkom otoku Rodosu, vlasnik ribljeg restorana Paris Parasos ustaje u zoru kako bi otišao na pecanje kako bi smanjio troškove. No i dalje je morao podići cijene u svom restoranu u glavnom gradu na otoku jer su se cijene jestivog ulja učetvorostručile. Osim toga, trostruko su veći računi za plin i struju za kuhanje.

“Mogao bih sniziti kvalitetu i više koristiti ulje, ali odbijam to učiniti. Želimo da se kupci vrate i očekuju istu kvalitetu”, rekao je Parasos.

U Poljskoj su cijene kruha porasle za 30%, zbog čega se kupci šalju u diskontna mjesta. Pekari u Belgiji otpuštaju radnike jer cijene kruha rastu za 30 centi, na 2,70 eura.

“Znam pekare koji rade 13 ili 14 sati dnevno kako bi se izvukli iz ovoga i isplatili svoje kredite”, rekao je Albert Denoncin, predsjednik pekarske federacije francuskog govornog područja, za radio La Premiere. “Možemo to činiti neko vrijeme, ali kad čujem od uprave Svjetske banke da će to trajati do 2024., nećemo uspjeti.”

U Španjolskoj su kamiondžije dobile određeno olakšice u pogledu cijena dizela zahvaljujući vladinim hitnim mjerama, uključujući mali rabat i dopuštenje da na kupce prenesu veće troškove goriva.

Ipak, teret je velik. Óscar Baños, koji vozi vlastitu teretnu prikolicu iz središnjeg španjolskog grada Palencije, rekao je da su gume porasle sa 400 na 500 eura, da je kabina novog kamiona poskupjela sa 100.000 na 120.000 eura, a da je litra dizela porasla sa 1,20 1,90 eura u prošloj godini. To je ekvivalent galonu benzina koji raste s 4,80 na 7,60 dolara.

“Postoji mnogo neizvjesnosti, ne samo u našem sektoru, već i u cijelosti”, rekao je Baños.

Cijene željeza porasle su za 170 posto

Europsko tržište automobila također se suočava s porastom cijena jer zatvaranje tvornica u Ukrajini, sankcije Rusiji i postojeći globalni nedostatak poluvodiča smanjuju opskrbu komponentama potrebnim za proizvodnju automobila.

Kao rezultat toga, očekuje se da će prosječne cijene novih automobila u Europi porasti od 500 do 2000 dolara ove godine, kaže Nishant Mishra, pomoćnik direktora investicijskog istraživanja u Acuity Knowledge Partners.

U Milanu, kružni tok samo je jedno od pola tuceta lokacija koje je Ronzoni morao zatvoriti posljednjih mjeseci. Smatra da nije u mogućnosti isporučiti radove po ugovorenim cijenama.

Visoki troškovi znače da se tvrtke ne natječu za preuzimanje javnih radova, uključujući most u Rimu koji je trebao biti prvi projekt izgrađen sredstvima EU za oporavak. Novac namijenjen infrastrukturi, vrijedan gotovo polovice od 220 milijardi eura iz EU-a, u opasnosti je – zajedno s poslovima koji bi donijeli.

Vlada je najavila 3 milijarde eura za pomoć u pokrivanju povećanih cijena, ali graditeljima to nije dovoljno, s troškovima u prosjeku 40%, ali ponekad i mnogo višima. Cijene željeza, na primjer, porasle su za 170%, rekao je Ronzoni.

“Troškovi rastu eksponencijalno”, rekao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/AP

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.