Krajnji ljevičar Jeremy Corbyn ima velikih izgleda da u subotu bude ponovo izabran za predsjednika britanske Laburističke stranke zahvaljujući zdušnoj potpori članova, ali suprotno volji stranačkog vrha, što produljuje krizu u koju je stranka zapala prije godinu dana.
Laburisti okupljeni na kongresu u Liverpoolu trebaju odlučiti koji će od dvojice kandidata, 67-godišnji radikalni veteran Corbyn ili gotovo nepoznat 46-godišnji velški zastupnik Owen Smith, preuzeti kormilo broda koji pušta na sve strane.
Jeremy Corbyn ima više izgleda u toj utrci budući da se glasa po principu ‘jedan član, jedan glas’, a stranka ima više od pola milijuna članova. Taj prvak borbe protiv mjera štednje ima veliku potporu sindikata koji su 1900. utemeljili stranku.
Međutim, kada bi se pitalo samo laburističke parlamentarne zastupnike, Corbyn bi ‘odletio’.
“U 2016. smo vidjeli puno neobičnih stvari”, rekao je za AFP Tim Bale, profesor politologije na londonskom sveučilištu Queen Mary, smjerajući na Brexit. “No poraz Jeremyja Corbyna bio bi još veće iznenađenje”, dodao je.
Jedina dostupna anketa tom pacifistu sijede brade daje golemu potporu od 68 posto.
Analitičari ocjenjuju da bi takav povratak na početno stanje nepobitno produljio krizu s kojom se Laburistička stranka bori otkako su je konzervativci porazili na parlamentarnim izborima 2015., što bi moglo ugroziti samo postojanje stranke.
Problem se zapravo čini nerješiv jer koliko god Corbyna vole aktivisti, toliko mu nije sklon veći dio zastupnika i vrha stranke. Smatraju da stranku vuče previše ulijevo da bi je mogao vratiti na vlast.
Podjela u stranci se dodatno produbila kada su Britanci 23. lipnja glasovali za Brexit. Ogorčeni zbog Corbynove pasivnosti laburistički zastupnici su mu izglasali nepovjerenje golemom većinom, sa 172 od 230 glasova.
Dvadesetak članova laburističke vlade u sjeni dalo je ostavku kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.
Takav puč bi “većinu čelnika potaknuo na ostavku”, istaknuo je Steven Fielding, stručnjak za Laburističku stranku na sveučilištu u Nottinghamu.
Ali ne i Jeremyja Corbyna koji kaže da ne želi “izdati povjerenje članstva”.
Raskol laburista?
Laburistički čelnik koji ima inicijale Isusa Krista i izgleda poput pastira, uživa mesijanski ugled među simpatizerima kojih se 300.000 učlanilo u stranku od ljeta 2015. kako bi je pretvorili u najveću u Europi.
Problem za laburiste je što njegova osoba i njegov projekt “demokratske revolucije” nailaze, čini se, na puno manje zanimanje šire javnosti.
“Bude li Corbyn opet izabran, laburisti se sigurno neće vratiti na vlast prije 2030.”, ocijenio je Tim Bale.
“Jeremy nije zainteresiran za povratak na vlast”, zaključuje Owen Smith koji za sebe kaže da je jednako lijevo kao i Corbyn, ali je “stručniji”.
Smith optužuje Corbyna da potiče ulazak u stranku krajnjih ljevičara, bivših marksista u poznim godinama i zelenih, okupljenih u pokretu “Momentum” koji “poput parazita” izjeda stranku iznutra, rekao je.
Neki laburistički zastupnici se toliko užasavaju takve mogućnosti da razmišljaju o osnutku nove stranke lijevog centra.
Analitičari bez iznimke misle da će većina zastupnika učiniti sve kako bi se spriječio takav scenarij, barem u prvo vrijeme.
“Slično je bilo kada je 1981. osnovana socijaldemokratska stranka i to nije dobro završilo”, podsjeća Steven Fielding.
“Laburisti idu prema onome što izgleda kao politička bitka na Sommi koja nije imala kraja ni pravog pobjednika, a konzervativci idu prema parlamentarnim izborima 2020. držeći se za trbuh od smijeha” , zaključuje Fielding.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
