Godišnjica presude u slučaju Franak; ljudi umiru, propadaju – čekajući pravomoćnost

Prije točno godinu dana, 4. srpnja 2013. donesena je nepravomoćna presuda u “Slučaju Franak“, kojom je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio 8 tuženih banaka krivim za nezakonito poslovanje kod ugovaranja kredita u švicarskim francima i promjenjivom kamatnom stopom u više od 100.000 kredita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banke su na presudu uložile žalbu, a prošlo je godinu dana od prvostupanjske presude. Dužnici ugroženi divljanjem tečaja CHF-a i dodatnim divljanjem kamata čekaju sa zebnjom konačnu odluku Visokog trgovačkog suda, a dio dužnika u međuvremenu je postao potpuno kreditno nesposoban, zbog čega su se dogodile ovrhe nekretnina i deložacije obitelji, stoji u priopćenju udruge Franak.

Ima i slučajeva sa smrtnim posljedicama, ima slučajeva raspada obitelji i slučajeva gubitka zdravlja, sve uslijed stresa zbog gubitka doma i gubitka vjere u život.

U međuvremenu se dogodio niz nepravomoćnih presuda u Srbiji zbog nezakonitih kamata, donesena je pravomoćna presuda zbog ništetnosti valutne klauzule CHF u jednom pojedinačnom sporu u Austriji, a saznajemo da mađarska vlast priprema zakon na temelju kojeg će banke morati vratiti dužnicima razliku preplaćenog novca zbog rasta tečaja CHF-a, priopćili su iz Udruge Franak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Udruge Franak pripoćili su kako je to dokaz da se u okruženju Republike Hrvatske događaju pozitivne promjene kojima se steže pravni obruč oko bankarskih nezakonitosti zbog kojih su korisnici kredita s valutnom klauzulom CHF dovedeni do „dužničkog ropstva“.

Kako je započela drama sa “švicarcima”

Između 2004. i 2009. godine preko 100,000 ljudi podiglo je kredite s valutnom klauzulom CHF. Nakon 2009. godine počeo je nagli rast tečaja CHF-a, koji je 2011. godine dostigao svoj maksimum, ali su u svemu tome banke još i dodatno jednostrano povećavale kamate nekoliko puta, pa su se većini dužnika otplatne rate za CHF kredite povećale i za 70%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uslijed takve alarmantne situacije utemeljena je Udruga Franak, koja danas ima preko 15,000 članova te koja i dalje raste. Osnivači i najraniji članovi odlučili su da će podići kolektivnu tužbu protiv banaka koje su plasirale kredite s valutnom klauzulom CHF te da će na taj način pokušati zaštititi ne samo članove udruge, nego sve dužnike s valutnom klauzulom CHF.

Nakon suradnje Udruge Franak s udrugom Potrošač podigli su novu kolektivnu tužbu protiv 8 banaka zbog njihova nezakonita poslovanja, a odvjetnica Nicole Kwiatkowski i aktivni članovi Udruge Franak zajednički su sudjelovali u pripremi kolektivne tužbe, koja je podignuta u travnju 2012. Četvrtoga srpnja te godine održano je prvo ročište.

Nepravomoćna presuda na dva glavna temelja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Točno godinu dana nakon prvoga ročišta, 4. srpnja 2013. sudac Dobronić donio je nepravomoćnu presudu kojom se nalaže da tuženih 8 banaka moraju dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponuditi izmijenjene ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen dužniku uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.

Presuda je donesena na dva glavna temelja da banke nisu upozorile potrošače na rizik koji za njih predstavlja valutna klauzula CHF te da su banke u pravilu ugovorile s korisnicima kredita promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja jednostranom odlukom banke.

Rizik na koji nisu upozorile banke, postoji zbog toga što HNB ni na koji način ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF za razliku od tečaja kune u odnosu na euro, zbog toga što je CHF valuta koja se slobodno kreće na međunarodnom tržištu novca, zbog toga što je CHF valuta u koju bježi kapital u kriznim vremenima uslijed čega u takvim vremenima potpuno nekontrolirano jača njezin tečaj u odnosu na druge valute te zbog toga jer je valutna klauzula CHF nuđena u vrijeme dok je tečaj CHF-a u odnosu na euro bio vrlo nizak, pa su banke mogle znati da tečaj CHF-a u budućnosti može samo rasti, a nikako padati. Ništa od toga nije bilo objašnjeno korisnicima kredita.

Većina CHF dužnika i nakon 10 godina otplate rata još uvijek ima preostale kunske glavnice veće od kunskih iznosa koje su primili od banaka, a rate u kunskim iznosima su im veće za 30% do 40% od rata na početku otplate kredita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga Franak vjeruje u nastavak pozitivne pravne prakse u Republici Hrvatskoj te u skoro potvrđivanje prvostupanjske presude.

Odvjetnica Udruge Franak i Udruge Potrošač Nicole Kwiatowski za narod.hr je rekla kako nema informacija kada bi mogla biti pravomoćna presuda, iako mediji pišu da bi to moglo biti kroz 30 dana.

“U principu se Udruzi javljaju ljudi u problemu, jako je puno ovrha i oni koji plaćaju te kredite jako im je teško i to je zabrinjavajuće, no izgleda da nisu svi zabrinuti za te ljude”, kazala je Kwiatkowski te dodaje da je sve stalo.

“Niti se država potrudila, niti HNB, sve je išlo prema nekim poluzakonskim rješenjima, koja su kao trebala nešto olakšati no nisu, rekla je Kwiatkowski te dodaje kako je začuđena da nakon četiri godine patnje tih ljudi, nije izašlo neko rješenje.

Slučaj Franak, kako mediji skraćeno zovu predmet u kojem udruga Potrošač (uime udruge Franak) tuži osam banaka zbog kredita u švicarskim francima, “bit će uskoro dovršen, okvirno u idućih trideset dana”, odgovoreno nam je iz Visokog trgovačkog suda na upit u povodu godišnjice od objave povijesne nepravomoćne presude suca Radovana Dobronića na Trgovačkom sudu u Zagrebu, piše Večernji list.

Predmet ne bi bio tako relativno brzo riješen da predsjednik VTS-a Mario Vukelić nije, koristeći se ovlašću iz Sudskog poslovnika, a s obzirom na to da je riječ o postupku koji se vodi u povodu tužbe za zaštitu kolektivnih interesa (deseci tisuća zainteresiranih), još 9. listopada 2013. naredio sutkinji izvjestiteljici Marini Veljak da taj predmet prvo uzme u rad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.