Izvješće EK vrlo kritično prema Vladi: Ubrzajte reforme i ispravite nedostatke

Zagreb, 28.06.2014 - Iako je godina dana članstva u Europskoj uniji prekratko razdoblje da bi se mogli osjetiti učinici pristupa toj asocijaciji, po mišljenju stručnjaka već sada je jasno da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila ulazak u EU zbog čega se u jačoj mjeri treba fokusirati na ubrzavanje reformi. Arhivska fotografija od 29.06.2013. godine prikazuje zastave Republike Hrvatske i Europske Unije EU na Banskim dvorima. foto FaH/ Damir SENČAR /ds hrvatska zastava EU

Europska komisija je objavila svoje prvo izvješće o mjerama koje je Hrvatska od srpnja poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, u kojem je dosadašnji napredak ocijenila djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europska komisija je u ožujku nakon dubinske analize makroekonomske situacije zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Stoga, Komisija prati provedbu mjera koje Hrvatska poduzima i o tome redovito izvješćuje Vijeće EU-a. Sljedeće izvješće Komisija ja najavila za siječanj sljedeće godine.

Komisija je početkom lipnja uputila Hrvatskoj niz specifičnih preporuka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, koje se odnose na: fiskalnu politiku, učinkovitost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih financija, funkcioniranje tržišta rada i učnikovitiji obrazovni sustav, strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti, uključujući poboljšanje učinkovitosti javne uprave. Osim toga, upućena je preporuka za financijski sektor vezana za očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.

Mjere koje se odnose na fiskalnu politiku, iako su relevantne za makroekonomske neravnoteže, nisu pokrivene ovim izvješćem jer su dio drugog postupka – Procedure prekomjerenog deficita, o čemu Komisija radi zasebna izvješća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska Vlada je kao odgovor na te preporuke 30. srpnja prihvatila Plan provedbe specifičnih preporuka.

“Napredak u mjerama za ispravljanje makrokenomskih neravnoteža jako je nejednak po različitiim političkim područjima”, kaže se u prvom izvješću Komisije.

Glavni zaključci izvješća su: napredak u važnim fiskalnim strukturnim reformama je nesustavan i djelomičan i s rizičnim izgledima za provedbu; pripreme za reviziju rashoda su pokrenute, ali vremenski okvir za provedbu tih zaključaka nije utvrđen; pooduzeti su koraci za uvođenje poreza na nekretnine ali još nije sigurno hoće li se primjenjivati od siječnja 2016.; potrebno je izraditi mjere za poboljšanje održivosti mirovinskog sustava; ambicije za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene skrbi kratkoročno gledajući su ograničene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija navodi da je zabilježen određeni napredak u funkcioniranju tržišta rada, posebice usvajenjem zakona o reformi tržišta rada, ali dodaje da je potrebno definirati daljnje mjere za uklanjanje prpreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u tijeku.

Također se kaže da će poslovna klima vjerojatno biti na dobitku od planiranog jačanja okvira za rano spašavanje poduzeća te od reforme regionalne državne uprave.

S druge stranae, napredak u uklanjanju parafiskalnh nameta znatno je sporiji od očekivanog. Planiraju se su samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i njihovo restruktuiranje kasni za planovima. Također postoji opasnost da će kasniti reforme javne uprave i donošenje protukorupcijskog okvira, navodi Komisija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoji jasna potreba za ubrzanja reformskog momentuma. Iako je proces pokrenut usvajanjem nekoliko reformi i plana za četiri daljnje političke mjere kao odgovor na specifične preporuke, bit će potrebni znatni politički i administativni napori na provedbi strukturnih reformi”, kaže Komisija, dodajući da se kao potpora tim naporima mogu koristiti sredstva iz strukturnih fondova EU-a.

Komisija u svom dokumentu opisuje makroekomsku situaciju i navodi da vanjska potražnja jača svoj doprinos rastu – u drugoj polovici ove godine doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je negativan (2,9 postotnih poena), a doprinos neto izvoza je bio pozitivan (2,1 postotna poena).

Komisija dodaje da bruto investicije u fiksni kapital i građevinski sektor i dalje djeluju nepovoljno na BDP, dok proizvodnja i izvoz roba daju pozitivan doprinos. Izvoz roba i usluga porastao je za 7,9 posto, uglavnom zbog rasta izvoza roba (16 posto), dok je izvoz usluga pao za 0,1 posto. Također je počeo rasti i uvoz (2,2 posto).

Što se tiče stope nezaposlenosti, Komisija je konstatirala da je ona pala na 17,5 posto u kolovozu, šesti mjesec zaredom, ali također i da je broj zaposlenih pao za 2,1 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija, kaže da nedavni indikatori daju “mješovitu sliku” u vezi s ekonomskim izgledima, da proces unutarnje devalvacije daje neke plodove, posebice u smislu vanjskog uravnoteženja, ali da se to odvija sporo te da potrebe razduživanja privatnog i javnog sektora negativno utječu na unutarnju potražnju.

Komisija je komentirala izdvanje HZZO-a iz državne riznice, ističući da će to u praksi povećati proračune bolnica i time smanjiti rizik od zaostalih potraživanja, ali i da će o određenoj mjeri ukloniti pritisak za poboljšanje troškovne učinkovitosti bolnica.

Komisija navodi da su “nezgrapno” poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave, uključujući pravosudni sustav, prepoznati kao glavne prepreke za konkuretnost hrvatskog gospodarstva te opisuje korake koje vlasti poduzimaju na ispravljanju tih nedostataka.

Komisija opisuje i mjere koje se poduzimaju radi poboljašanja stratešgko planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administrativnih kapaciteta, dodajući da su u sustavu upravljanja fondovima EU-a identificirane “duboke slabosti”, koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava.

Komisija navodi da postoji znatna nesigurnost u vezi s postizanjem napretka na sprečavanju i borbi protiv koruopcije i poboljšanju okvira za javne nabave. Kaže se da je najavljeno da će ove godine biti usvojena nova protukorupcijska strategija, ali da u ovom trenutku nije jasno kada će se to dogoditi niti koje bi mjere sadržavala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.