Linić: preporuke EK o smanjenju deficita pojačavaju negativan utjecaj na rast

Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je Vlada ocijenila da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije o smanjenju deficita u ovoj godini za 2,3 posto BDP-a te najavio da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene mjere smanjenja deficita za dodatnih 0,4 posto BDP-a. Linić je objasnio i da te preporuke znače da smanjujemo projekcije bilo kakvog stabiliziranja osobne i državne potrošnje, što pojačava negativan utjecaj na gospodarski rast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sve je dogovoreno i danas su u tijeku zadnje rasprave. Tijekom sutrašnjeg dana ćete čuti prijedlog Vlade”, rekao je Linić u razgovoru s novinarima nakon okruglog stola o predstečajnim nagodbama.

“Vlada ocjenjuje da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije i Vijeća da naše smanjenje ovogodišnjeg deficita bude za 2,3 posto BDP-a kroz strukturne promjene”, rekao je Linić.

U suprotnom Hrvatska bi, dodaje, ušla među europske zemalja koje moraju provoditi određene posebne mjere EK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U ovom trenutku to još nismo, želimo sami o tome odlučivati. Prilagodba od 1,9 posto je bila prvi dio, proveden kroz rebalans, sutra će Vlada donijeti i daljnjih 0,4 posto, što znači da će preporuke od 2,3 posto biti ispoštovane”, rekao je Linić.

Najavljuje da će se to odraziti u dva bitna dokumenta – programu reformi Vlade RH, koji će Komisiji biti poslan do kraja travnja, te planu konvergencije koji financijski pokriva reforme.

Te će se mjere odraziti i na projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini. Zahtjevi za smanjenje prekomjernog deficita utječu i na korekcije prognoza rasta hrvatskog gospodarstva, kazao je Linić komentirajući jučerašnje prognoze MMF-a prema kojima će hrvatski BDP ove godine pasti za 0,6 posto, dok je MMF ranije prognozirao rast za 1,5 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preporuke EK da 2014. deficit smanjimo za 2,3 posto BDP-a znači da smanjujemo projekcije bilo kakvog stabiliziranja osobne i državne potrošnje, što pojačava negativan utjecaj na gospodarski rast. Tako je i samo Ministarstvo financija svoje projekcije već svelo na nulu i to držimo optimističnim, rekao je Linić.

Jedino što očekujemo da se pozitivno može dogoditi je rast investicija i eventualno pozitivna kretanja u izvozu, jer domaća potrošnja, zbog procesa štednje i smanjenja deficita neće rasti, dodao je.

Neizravno je potvrdio da su među dodatnim mjerama štednje i rezanja plaća zaposlenika i poslovodstava javnih poduzeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Željeli smo da se problem prekomjernog deficita i krize ne odnosi samo na djelatnike u javnim i državnim službama, već da to prenesemo i na ona trgovačka društva koja imaju monopolni položaj, dakle posebni status. Odnosi se to na plaće menadžmenta, ali i na trošenje, na plaće i na kolektivne ugovore”, izjavio je Linić.

Takvo smanjenje povećalo bi efikasnost javnih poduzeća, koja bi tada mogla ulagati vlastita sredstva u investicije, a ne samo kredite.

“Ne zaboravimo da preporuke EK ne pokazuju samo koliko imamo veliki deficit. Oni u jednoj vrlo žestokoj rečenici kažu i da imamo neefikasne i vrlo loše organizirane javne tvrtke. Upravljanje je toliko loše da nema investicija i da se neracionalno troši novac. To je isto poruka Vladi da se nešto treba u tom dijelu učiniti. Moramo shvatiti da se kolektivni ugovori moraju prilagoditi tome”, rekao je Linić.

Ministar financija najavio je da krajem ovog tjedna on i izaslanstva Ministarstva, središnje banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak putuju u Washington na redovito proljetno zasjedanje skupština Svjetske banke i MMF-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tom će prilikom vjerojatno biti i riječi i o 150 milijuna eura vrijednom kreditu Svjetske banke Hrvatskoj, a Linić kaže kako ga raduje što su stručni timovi Svjetske banke napokon, nakon tri godine pregovora, predložili odboru direktora da se odobri druga tranša tzv. kredita za strukturne i razvojne programe.

Prošli smo napokon sve testove, tu je najviše učinjeno od strane ministarstava zdravlja, socijale i rada, potom neke promjene u fiskalnoj politici i vjerojatno ćemo do kraja mjeseca zaključiti tu drugu tranšu od 150 milijuna eura kredita na 15 godina s jednokratnom otplatom, s vrlo niskom kamatnom stopom od oko 1,6 posto, ovisno o Euriboru, kazao je Linić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.