Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je u četvrtak, komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu i dugu u 2015., da je javni dug temeljni strukturni problem koji se mora smanjiti u srednjem roku kako bi se izbjegao tzv. ‘grčki scenarij’
Prema podacima DZS-a, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a. Usporedbe radi, godinu ranije deficit opće države bio je na razini od 18,1 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,2 milijardi kuna, tj. 86,5 posto BDP-a.
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
“Javni dug na razini 86,7 posto BDP-a temeljni je strukturni problem koji se mora u srednjem roku smanjiti kako bi se izbjegao tzv. ‘grčki scenarij'”, kazao je Novotny.
Napominje kako je poznato da ako javni dug pređe granicu od 60 posto BDP-a da ima izrazito negativan utjecaj na ekonomske aktivnosti i perspektive ekonomskog rasta, odnosno stvaranja novih radnih mjesta.
Javni dug u Hrvatskoj, kako je rekao, ima svoj izvorište u prekomjernim javnim ulaganjima u inafrastrukturu, koja su financirana zaduživanjem vladinog sektora te kontinuiranom stvaranjem proračunskih manjkova u proteklih 15-tak godina.
Novotny ističe kako “razina javnog duga predstavlja ‘grudu snijega’ koja će se u idućim godinama povećavati ako se strukturnim reformama ne otklone izvorišta stvaranja manjkova (socijalni sektor) i ne privatiziraju velika državna poduzeća koja su najviše zadužena”. “Ako se to ne dogodi u kratkom roku, Hrvatskoj prijeti dugogodišnja ekonomska stagnacija”, poručio je.
Također je istaknuo i da Vlada mora težiti tzv. ‘nultom’ deficitu, odnosno stvaranju viškova u idućim godinama zbog smanjivanja javnog duga i otvaranja prostora za privatne investicije.
Visina konsolidiranog deficita opće države od 3,2 posto u prošloj godini je nešto niža, što znači da se stvaranje manjkova usporava, navodi Novotny. Međutim, ističe kako “i dalje ostaju neriješeni strukturni problemi koji godinama generiraju deficite i vrše pritisak na povećavanje duga”.
Drugim riječima, “deficiti se smanjuju, ali to smanjene neće biti dovoljno za izlazak ekonomije iz depresije”, kazao je Novotny.
