Otišla zbog afere Borg, Plenković ju postavio u Podravku: Tko je Martina Dalić?

Foto: Snimka zaslona

Na sjednici Nadzornog odbora u srijedu donesena je odluka da je nova predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić. Dalić je izbor Andreja Plenkovića, odnosno države kao vlasnika dijela dionica Podravke, a već duže vrijeme utjecaj države ključan je kod donošenja strateških odluka koprivničke kompanije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Plenkovićev je lik ‘za zbilja’ na Vegeti: Evo što kaže Podravka!

> Zafrkancije na Plenkovićevo postavljanje Dalić: ‘Male tajne velikih majstora korupcije’

> Selak Raspudić: Nakon Plenkovića na Vegeti hoćemo li imati i Plenkovićevu štafetu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto Vlada kadrovira u takvim kompanijama? U Saboru sam premijeru postavio pitanje je li Čokolino strateški proizvod u Hrvatskoj. Moramo se odmaknuti od socijalističkog načina upravljanja. Mi se u Domovinskom pokretu zalažemo za model slobodne ekonomije. Vlada ima jako puno problema za rješavanje, a ne tko će voditi Podravku i na koji će se način proizvoditi Vegeta. Vlada treba prodati svoj udio u kompaniji. Vlade kadroviraju i koriste kompanije za svoje poluge. U Hrvatskoj ima dovoljno sposobnih ljudi da vode Podravku. Uvijek se isti ljudi vrte na tim pozicijama i mislim da je to jedan od razloga napuštanja Hrvatske, jer ljudi ne vide svoju priliku, jer nisu navezani na ove strukture”, upozorio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta dr. sc. Stjepo Bartulica nakon imenovanja Martine Dalić.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Povratak Martine Dalić – nije važno što radiš, već jesi li dobar s Plenkovićem

Imenovanjem na mjesto direktorice Podravke Martina Dalić vraća se na javnu scenu nakon što je morala napustiti Vladu zbog korupcijske afere Borg u kojoj je otkrivena njezina prepiska s konzultantima koji su pisali lex Agrokor, a kasnije ih je privremena uprava angažirala.

Nakon odlaska iz Vlade, u koju je ušla 90-ih godina kako bi radila za tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera, Dalić je radila za Svjetsku banku, piše dnevnik.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imenovanje u Podravku

Prerani odlazak dosadašnjeg predsjednika Uprave nakon duge i teške bolesti, Marina Pucara, pokrenuo je spekulacije o nizu vrlo uglednih imena iz svijeta biznisa koji bi preuzeli fotelju.

Mirovinski fondovi i hrvatska vlada postigli su dogovor da upravljanje Podravkom preuzme bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Martina Dalić dolazi na to mjesto s čvrstom podrškom premijera Andreja Plenkovića, koji joj, po svemu sudeći, ipak nije ostao dužan nakon što se Dalić, zbog kritika o netransparentnosti odluka o restrukturiranju Agrokora šutke povukla sa dužnosti, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imenovanje će biti na godinu dana, koliko još traje mandat postojećim članovima uprave Podravke, a o veljači 2022. trebala bi uslijediti potvrda punog petogodišnjeg mandata. Nakon smrti Marina Pucara iz fondovske su industrije kao ‘prirodnog’ nasljednika predlagali svog financijaša Davora Doku, lokalne su vlasti imali svoje favorite, no na kraju presudio je, očito, premijer koji na čelo Podravke stavlja osobu u koju ima veliko povjerenje, ističe Večernji list.

Tko je Martina Dalić?

Martina Dalić, bivša je ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade u prvom premijerskom mandatu Andreja Plenkovića.

Rođena je 1967. u Velikoj Gorici. Obitelj po ocu je iz Letovanića u koji su Štimci došli nakon završetka Prvoga svjetskog rata i to s područja Gerova nedaleko od Čabra. Obitelj s majčine strane podrijetlom je iz područja Vrlike, odnosno Perućkog jezera na Cetini.

“Stjecajem okolnosti mamina je obitelj ta u kojoj sam odgojena. Moje djevojačko prezime Štimac zapravo je Štimec, ali više nitko od tatine rodbine ne nosi izvorni nadimak pa ljudi misle da smo iz Like. Tata je rođen u Letovaniću, u jednoj kući koje više nema, a koja je bila naslonjena na samu crkvu (kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Letovaniću, koja je zaštićeno kulturno dobro, nap. a.). Dida s mamine strane roditeljima je darovao zemlju i tako je tata došao Dalmatincima u Veliku Goricu” kazala je Dalić u intervjuu za Večernji list 2017. godine.

Osnovnu školu pohađala je u Velikoj Gorici, nakon čega je završila MIOC pa Ekonomski fakultet.

Nakon završetka studija, 1991., Martina Dalić počela je raditi kao asistentica na Ekonomskom fakultetu kod profesora Pere Sikavice, piše Večernji list. 

Karijeru je započela 1997. godine kao pomoćnica Borislava Škegre za makroekonomske analize.

U Ministarstvu financija Martina Dalić radila je do 2000. godine. A kad je Račanov SDP osvojio vlast, zaposlila se u Privrednoj banci Zagreb kao glavna ekonomistica. Nakon povratka HDZ-a na vlast, imenovana je na mjesto državne tajnice Ministarstva financija u prvoj Sanaderovoj Vladi. Tada je i formalno morala postati članica HDZ-a.

Kraće vrijeme, od 2004. do 2005. godine, bila je, uz ostalo, i zamjenica guvernera u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj te predsjednica NO HBOR-a. Bila je, dakako, i zamjenica predsjednika Vlade RH Ive Sanadera u Gospodarsko-socijalnom vijeću. No, ono što je trajno obilježilo rad Martine Dalić i čemu pridaje najveće moguće značenje jest činjenica da je od 2005. do 2012. godine bila u timu za pregovore za pristupanje RH u EU.

Početkom 2011. godine, nakon što je Jadranka Kosor rekonstruirala Vladu i smijenila Ivana Šukera, imenovana je na mjesto ministrice financija. S premijerkom Jadrankom Kosor imala korektan odnos.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine Martina Dalić nosila je listu HDZ-a u 7. izbornoj jedinici i postala je saborska zastupnica. U međuvremenu, 2012. godine, predsjednik HDZ-a postao je Tomislav Karamarko kada naprasno odlazi.

Godine 2015. Martina Dalić odlazi na inicijalan boravak u Washington kako bi se pripremila za angažman u MMF-u vezan uz zemlje regije koje se nalaze u procesu pristupanja Europskoj Uniji. Nakon inicijalnog boravka u Washingtonu, Dalić najveći dio vremena provodi na poziciji u Beogradu. Krajem iste godine doznaje se da je Martina Dalić jedna od najvećih pojedinačnih donatora  stranke Pametno, bračnog para Puljak. Dalić je naime, stranci Pametno u predizbornoj kampanju donirala 4000kn. Kasnije je s Ninom Koržinek Obuljen dala podršku na zagrebačkim lokalnim izborima Sandri Švaljek.

Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i pobjeda HDZ-a na izborima otvorile su se i mogućnosti povratka Martine Dalić na visoke dužnosti. U listopadu 2016. godine Martina Dalić se vraća iz Beograda te postaje potpredsjednica Vlade Andreja Plenkovića i ministrica gospodarstva gdje ponovno aktivira svoj prijedlog zakona o ocjenjivanju službenika u javnoj upravi koji nailazi na brojne kritike.

Međutim 2018. podnosi ostavku Andreju Plenkoviću na mjesto ministrice zbog afere Borg u kojem je javno objavljena kontroverzna prepiska ključnih dionika povezanih sa slučajem Agrokor. U tim je prepiskama ne baš malu ulogu igrala i Martina Dalić.

>E-poruke Martine Dalić daleko su ozbiljnija stvar od e-poruka Hillary Clinton i upućuju na ozbiljna kršenja zakona

Bivša Plenkovićeva ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade Martina Dalić predstavila je tijekom 2018. svoju knjigu pod naslovom “Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma”, a knjigu je posvetila ni više ni manje premijeru Andreju Plenkoviću.

Naime, na prvim stranicama knjige objavljena je rečenica premijera Plenkovića iz 2016. godine. Podnijela je ostavku nakon prozivki za sukob interesa i netransparentnost u donošenju najvažnijih političkih odluka pri izradi Lex Agrokora, odnosno zbog afere “Hotmail” i grupe Borg. Ministar gospodarstva poslije nje postao je Darko Horvat, današnji ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Borg grupa – ‘Šavorićev zakon, mašala. Staljinizam je dobar kome ga je Bog dao’

Bivši čelnik Agrokora Ivica Todorić u nekoliko je navrata poručivao da mu je Agrokor ciljano otela grupa Borg u kojoj su, kako tvrdi, bili ministri Zdravko Marić i Martina Dalić, a svime je rukovodio premijer Andrej Plenković.

Prva afera vezana uz potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić i njezinu ekipu pravnih i financijskih stručnjaka te e-mailove i izradu lex Agrokor izbila je nedugo nakon što je Ante Ramljak imenovan Vladinim povjerenikom. Tada je u dokumentaciji Trgovačkom sudu Ramljak kao svoju e-mail adresu dostavio onu koja je glasila na ime odvjetničkog društva Šavorić i partneri.

U e-porukama koje su procurile 2018. godine otkrivene su korespondencije između Šavorića i Dalić: “Samo da vas obavijestim da nas je sinoć kontaktirao White & Case i da ih je VTB angažirao da ih prate i zaštite, a mi ćemo lokalno po potrebi raditi za pitanja hrvatskog prava”, piše Boris Šavorić koji moli sve da to ostane tajna. Martina Dalić mu odgovara: “Šavorićev zakon, mašala. Staljinizam je dobar kome ga je Bog dao”.

Od samog početka strmoglavog urušavanja Agrokora povodom čega je Vlada intervenirala mnogo toga nije bilo jasno. Kao na primjer, nije se znalo tko piše “lex Agrokor” i tko je sve upoznat sa sadržajem budućeg zakona. Zakon je u saborskoj proceduri izglasovan iako se i dalje nije znalo tko ga je pisao. Zatim je bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva “iz vedra neba” priznala kako ga je pisala upravo ona, da bi potom izvanredni povjerenik Ante Ramljak dao ostavku.

Pred Povjerenstvom za sukob interesa dva puta

Martina Dalić dva puta je završila pred Povjerenstvom za sukob interesa.

Zbog slučaja u kojem je zaboravila prijaviti bonus koji joj dobiva suprug (160 000 kn), kažnjena je sa 6000 kuna. Pred Povjerenstvom za sukob interesa našla se i zbog činjenice da joj je suprug član uprave Ine, a ona je kao ministrica gospodarstva sudjelovala u namjeri otkupa MOL-ovog udjela u Ini.

Tako su se na sastancima sa Vladom s jedne strane našli Martina Dalić kao jedna od predstavnica Vlade i Niko Dalić kao jedan od predstavnika Ine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.