Premijer Andrej Plenković kazao je u utorak da bi realizacijom LNG projekta na Krku Hrvatska imala znatno važniju i veću ulogu u energetskoj politici u Europi, a rekao je i da se s mađarskom stranom vode razgovori o Ini i dokapitalizaciji Petrokemije.
»Energetska politika je praktički i politika sadašnjosti, ali i politika u budućnosti. U tijesnom dijalogu s Europskom komisijom, s drugim članicama želimo da Hrvatska bude u njoj aktivan akter i da sve nacionalne odluke budu u tom širem okviru upravljanja energetskom politikom na razini Europske unije«, izjavio je Plenković novinarima na marginama Okruglog stola u organizaciji Jutarnjeg lista.
Istaknuo je da je u ovoj godini planirano donošenje nove energetske strategije Hrvatske, koja je, naveo je, bitna za kompanije u energetskom sektoru, za sigurnost opskrbe, čistu energiju i u konačnici energiju koja će potrošačima, građanima Hrvatske, biti što povoljnija u cjenovnom smislu.
Kazao je i da je realizacija LNG projekta od strateškog značenja za Hrvatsku, Europu i globalne partnere Hrvatske. »S takvim terminalom na Krku mislim da bismo imali znatno važniju i veću ulogu u ukupnoj energetskoj politici na kontinentu«, naveo je Plenković.
Dr. Dobrović za Narod.hr o Vrdoljakovim vjetroelektranama, političkim imenovanjima, LNG terminalu….
Upitan je li s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom razgovarao o posebnom zakonu o LNG terminalu, odgovorio je kako Vlada forsira partnerstvo s jedinicama lokalne i područne samouprave, osobito sa županijama te dodao da je riječ o projektu od strateškoga značaja.
Nadležna ministarstva Primorsko-goranskoj županiji i županijskoj skupštini pojasnit će sve što treba u vezi studije utjecaja na okoliš, rekao je Plenković.
Pročitajte nekoliko činjenica o LNG terminalu na Krku
Na upit novinara o razgovorima koje je potpredsjednica Vlade Martina Dalić imala prošloga tjedna u Mađarskoj, Plenković je kazao da su Dalić i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić iskoristili svoj boravak u Budimpešti za nastavak kontinuiranog dijaloga s mađarskom stranom, uključujući i predstavnike Mola.
»Teme o kojima su govorili je nastavak procesa u Hrvatskoj, koji je sada u fazi analize ponuda za izbor savjetnika koji bi trebao pomoći u procesu otkupa Molovih dionica u Ini te razgovori o procesu dokapitalizacije Petrokemije, njezinog restrukturiranja i poslovne održivosti«, kazao je premijer.
Na upit kako teku razgovori, rekao je da se razgovara i traži način kako da Petrokemija, ujedno važan partner svih onih sustava koji prodaju plin u Hrvatskoj, što znači i Ine, svojim poslovanjem bude u situaciji da redovito servisira svoje obveze i da krene proces restrukturiranja.
»Mislim da oni koji u partnerstvu s Petrokemijom godinama ostvaruju profit imaju posebnu odgovornost«, ustvrdio je premijer.
Dioničari Petrokemije na izvanrednoj skupštini sredinom prosinca prošle godine donijeli su odluku o pokretanju procesa dokapitalizacije, u kojem se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna. Petrokemija je ranije izvijestila da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju, koje su dostavljene u Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak. Prema pisanju medija, među njima su hrvatske kompanije PPD i Ina.
Odgovarajući na upit o promjeni vlasničke strukture u Ini, Plenković je kazao da kod nacionalnih kompanija, u ovom slučaju Ine, ako i dođe do promjena, bitno da kompanija bude učinkovita, vertikalno integrirana, da bude u stanju imati sve segmente svojeg djelovanja te biti dobro i učinkovito vođena. »To je ključni cilj«, kazao je, ponovivši da je mađarska strana želi brz i pošten dogovor oko izlaska Mola iz Ine.
Upitan za komentar razlika u vladajućoj koaliciji u pogledu poreznog rasterećenja građana i gospodarstva, jer je najavio smanjenje PDV-a, a koalicijski partneri bi rasteretili plaće i poduzetnike, Plenković je odgovorio da je u predizbornom programu najavio kako će učiniti sve da se smanji opća stopa PDV-a.
»To je, dakle, nastavak naše politike i onoga što smo zacrtali. Već smo poreznom reformom, koja je bila cjelovita, rasteretili hrvatsko gospodarstvo za 2,5 milijarde kuna, a u ovoj godini to će rasterećenje biti oko 1,2 milijarde kuna«, rekao je Plenković. Dodao je kako su sve ideje o rasterećenju gospodarstva i građana dobrodošle, no da pri tome treba paziti na održivost prihodovne strane proračuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
