Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je predstavila preporuke svog Vijeća za gospodarska pitanja za dugoročnu gospodarski razvoj zemlje, ocijenivši pritom da prvi koraci Vlade ohrabruju te da su na tragu dugoročnog i održivog razvoja konkurentnijeg gospodarstva.
“Cilj dokumenta nije bio ulaziti u izvršne ovlasti koje ima Vlada, već je naš cilj biti konstruktivan partner u postizanju zajedničkog cilja, a to je ukupan oporavak i daljnji razvoj gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, što su pretpostavke za rješavanje najvećeg problema s kojima se Hrvatska danas susreće, a to je demografija i odlazak mladih, posebno obrazovanih ljudi u inozemstvo”, istaknula je Grabar-Kitarović nakon sjednice 20. sjednice tog Vijeća.
Preporuke sadržane u dokumentu, koji je sastavljen prije godinu dana, Grabar-Kitarović predala je i prethodnoj Vladi.
“Vlada premijera Plenkovića također je s njima upoznata kroz našu redovitu i uspješnu suradnju i komunikaciju”, rekla je predsjednica RH nakon sjednice Vijeća na kojoj su sudjelovali i potpredsjednica Vlade Martina Dalić te ministri Zdravko Marić, Goran Marić, Gabrijela Žalac i Tomislav Ćorić.
“Cilj je današnje javne objave preporuka potaknuti konstruktivnu javnu raspravu upravo o temama koje su bitne za našu zajedničku budućnost. Smatram kako umjesto površnih i povijesnih tema, kojima često svjedočimo a koje ne pridonose našem bolje sutra, moramo poticati raspravu o ovim temama koje zaslužuju posebnu pozornost i raspravu cjelokupne javnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.
Poručila je da ohrabruju prvi potezi nove hrvatske Vlade jer pokazuju snažan zaokret i usmjerenost ka općem boljitku.
“Svjedočimo konkretnim mjerama koje rasterećuju gospodarstvo i čine Hrvatsku konkurentnijom. Vidjet ćete iz preporuka kako su neke od njih već realizirane kroz aktivnosti ove Vlade, poput porezne reforme ili uklanjanja jednog dijela administrativnih prepreka. Tu su mjere koje će imati izravnog utjecaja na zapošljavanje, na razvoj malog i srednjeg poduzetništva te na privlačenje kvalitetnih greenfield i brownfield investicija”, kazala je.
Smatra da će uporan rad i provedba strukturnih promjena s kojima je Vlada započela, na kraju utjecati na zaustavljanje odlaska mladih ljudi te na promjenu trendova u demografiji.
Izrazila je podršku nastavku provođenja cjelovite kurikularne reforme, pri čemu je važno staviti naglasak na tzv. STEM , odnosno prirodne znanosti tehnologiju, inženjering i matematiku te povezati obrazovanje s tržištem rada.
“Hrvatska ima apsolutno sve preduvjete biti bogatom i uspješnom državom i na nama je da te potencijale iskoristimo i provedemo u djelo”, kazala je predsjednica RH, pozdravivši prve korake Vlade, za koje je ocijenila da su na tragu jasnog dugoročnog i održivog razvoja konkurentnijeg gospodarstva.
Preporuke Vijeća za gospodarska pitanja
Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike preporuča redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke sa održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva.
Zalaže se i za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz 5 godina. Preporuča ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute.
U slučaju nemogućnosti brzog ulaska u eurozonu, u Vijeću smatraju da je potrebno usredotočiti se na postizanje Maastrichtskih kriterija (koji propisuju držanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, dok udjel javnog duga u BDP-u ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a) kroz slabljenje ovisnosti gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.
Preporuke se odnose i na uklanjanje administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje prenormiranosti hrvatskog gospodarstva, uređenje instituta hitnog postupka u donošenju zakonskih propisa, sređivanje gruntovnice i katastra, uvođenje učinkovitog i provedivog instituta “šutljive administracije” te efikasnije upravljanje državnim poduzećima i korištenje državne imovine.
Na području porezne politike, pak, Vijeće predlaže niže oporezivanje rada, redefiniranje kruga proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a u cilju poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.
Među smjernicama je i produživanje roka za relativnu poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutno sa 6 na 10 godina te reforma sustava lokalnih poreza te uvođenje poreza na “grijeh”, odnosno trošarina na proizvode koji sadrže visok postotak šećera, zasićenim masnoća i kolesterola.
Vijeće preporuča i vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi, uz izradu kurikuluma prema konkretnim i ciljanim gospodarskim sektorima.
Povećati konkurentnost izvoza
Poseban set preporuka odnosi se na pomoć izvoznicima za održivi rast konkurentnog izvoza, kroz, primjerice, intenzivniji rad diplomacije na povećanju izvoza, poticaje za inovacije, patente, istraživanja i razvoj, ali i dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Potporu izvozu trebale bi dati i monetarne vlasti, kroz predloženo odobravanje povoljnih selektivnih kredita za kreditiranje izvoznika, otkup njihovih potraživanja od izvoznih plasmana te aktiviranje izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenje državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
U cilju boljeg privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, Vijeće preporuča, među ostalim, značajno jačanje kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, kao i da ta agencija postane središnja nacionalna točka za provođenje politike privlačenja investicija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
