Vlada je u četvrtak u Sabor uputila prijedlog zakona o osiguranju depozita te izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Predloženim novim zakonom o osiguranju depozita Vlada želi poboljšati pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom opsegu pokrića. Tako bi u prihvatljive depozite ulazili i depoziti srednjih i velikih trgovačkih društava, a u zaštitu bi bili uključeni i depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja ne iznosi više od 3,75 milijuna kuna.
Predlaže se i smanjenje roka isplate osiguranih (prihvatljivih) depozita sa današnjih 20 radnih dana, od dana nastanka osiguranog slučaja, postupnim smanjivanjem na 15 radnih dana, 10 radnih dana pa do samo sedam radnih dana od 2024. godine.
Razina pokrića od 100.000 eura po deponentu u istoj kreditnoj instituciji ostaje ista kao i u važećem Zakonu.
Ministar financija Boris Lalovac ističe još jednu bitnu novost, a to je osiguranje depozita u slučaju propasti poslovnih banaka. To, kako je rekao, u budućnosti više neće padati na teret proračuna odnosno građana, nego će kompletno ići na teret banaka. Do sada je dio koji nisu mogle pokriti banke snosila država, a sada će se banke za nedostajuća sredstva morati zadužiti, kaže Lalovac.
Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje potvrđuje se uredba o izmjeni tog zakona te se u zakon uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava. Formula na temelju koje se računa varijabilni postotak, zasniva se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana uz korektivni faktor koji predstavlja prilagodbu na dužu ročnost, odnosno vrednuje se utjecaj dužeg roka stambene štednje.
Vlada je danas zaključila i kako nema primjedbi na godišnje izvještaje Hrvatske narodne banke za 2014. godinu. Ministar Lalovac podsjeća da je dobit poslovnih banaka u Hrvatskoj za 2014. godinu prije oporezivanja ukupno iznosila dvije i pol milijarde kuna, a dobit HNB-a 2,7 milijardi kuna od čega 2,2 milijarde kuna ide u opće pričuve, a 500 milijuna kuna u državni proračun.
