“Pomaci na bolje su mogući. Ja bih usporedio Hrvatsku s Grčkom. Mnogi se pitaju je li Hrvatska nova Grčka. Usporedba je jednostavna. Javni dug Grčke je 180 posto BDP-a, a javni dug Hrvatske je 90 posto. Ali udio kamata u javnom dugu Grčke je 2,2 posto, a u Hrvatskoj 4,3 posto. Postavlja se pitanje kako dalje. Jedino većom stopom rasta”, rekao je za N1 dr. Boris Cota s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
“Da bi Grčka zaustavila javni dug i da ima budžetske prihode jednake rashodima bez kamata mora imati rast od 2,2 posto. Hrvatska bi trebala imati stopu rasta 2,8 posto da bi zaustavila rast javnog duga uz pretpostavku da su prihodi jednaki rashodima bez kamata. To je prilično teško očekivati. Hrvatska će vjerojatno ostvarivati i dalje javni dug. To znači da je kamata veća od stope rasta. Hrvatska će vrlo brzo ući u skupinu 15 zemalja s najvećim javnim dugom u svijetu”, rekao je.
Rast koji očekuju sindikati, koji kažu kako su se stekli uvjeti za izvršenje sporazuma o povećanju plaća u javnim službama u slučaju rasta BDP-a, prema sporazumu iz 2011. i 2012. je “težak” 1,8 milijardi kuna. Za očekivati je da će tehnička vlada odnosno bilo koja nova vlada nastojati ispregovarati sa sindikatima, na način da to ne bude toliki gubitak u proračunu. Što bi taj gubitak značio za rashodovnu stranu proračuna, Cota je rekao kako aktiviranje sporazuma da osnovica poraste za 6 posto znači 1,8 milijardi kuna godišnje izdataka na plaće bruto.
“Da bi došli od neto iznosa treba znati da se 40 posto nameta izdvaja iz bruto plaće opet u proračun putem raznih poreza i parafiskalnih nameta. Povećanje plaća bi vodilo do povećanja potrošnje pa bi i to punilo proračun. Mi u ovome trenutku ne znamo neto učinke i da li su oni pozitivni ili negativni. Nemamo konkretnijeg izračuna. Opterećenje ne bi bilo 1,8 mlrd. godišnje nego manje, ali ne znamo točno koliko”, zaključio je.
