Dr. Natalija Kanački: Danas je zadnji dan, potpišite za referendum!

Foto: narod.hr

Na zadnji dan prikupljanja potpisa za referendum protiv Zakona o referendumu iskoristili smo za razgovor sa dr. Natalijom Kanački, članicom upravnog odbora udruge U ime obitelji. Objasnila nam je zašto poziva građane da daju svoj potpis ovoj inicijativi, iako zbog ucjene, U ime obitelji nije bilo dozvoljeno da sudjeluje u organizacijskom odboru te kakve promjene izbornog sustava su nužne za demokratizaciju Hrvatske.
Dr Kanački je neumorno volontirala na izjašnjavanju birača o ustavnoj zaštiti braka i demokratizaciji izbornog sustava te je mnoge stanovnike Novog Zagreba potaknula da svojim potpisom podupru demokratizaciju hrvatskog društva i ustavnu zaštitu braka i obitelji. Dr. Kanački je vodila nadgledanje predsjedničkih izbora u siječnju ove godine kad je oko 800 promatrača udruge U ime obitelji osiguralo da se izbor predsjednice RH odvija u skladu sa zakonom i demokratskim standardima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ime obitelji je pozvala sve svoje podupiratelje da daju potpis za raspisivanje referenduma protiv zakona o referendumu?
Dr. NATALIJA KANAČKI: Biti ću slobodna i reći da je udruga U ime obitelji začetnik građanskih referenduma u RH. Prva građanska inicijativa za raspisivanje referenduma potekla je upravo od naše udruge te smo svoja znanje i iskustva rado dijelili sa svim drugim referendumskim inicijativama koje su pokrenute nakon naše inicijative za ustavnu zaštitu braka. Na inicijativi protiv prodaje hrvatskih auto-cesta organizirali smo i volontiranje na štandovima kako bismo pomogli sindikatima koji su nas tražili pomoć. Podupiranjem ove referendumske inicijative želimo doprinijeti očuvanju institucije referenduma u RH.

Mislite li da SDP-ova vlada i saborska većina novim prijedlogom zakona o referendumu pokušavaju spriječiti referendum kao alat izravne demokracije?
Dr. NATALIJA KANAČKI: Više je nego očito da Kukuriku koalicija svim silama pokušava ukinuti instituciju referenduma. Čak se niti ne trude posebno pojasniti u čemu bi bila prednost jednog takvog zakona te je posve jasno da imaju samo jedan cilj – spriječiti sve buduće građanske referendume. Ovim prijedlogom zakona Vlada je pokazala da ne diše s narodom i da je nije briga za mišljenje naroda, već upravo suprotno -žele nas onemogućiti da se referendumom izjasnimo koje teme smatramo važnim i što želimo od vlast provodi. Paradoksalno, i njihovi su glasači dali potpise za referendum o braku i za druge referendumske inicijative pa se moramo upitati koliko građana oni u stvarnosti predstavljaju kada predlažu ovakav zakon. Smatram da je prijedlog ovoga zakona veliki korak unazad jer onemogućavanjem građanskih referendumskih inicijativa prestaje važna i zakonom osigurana mogućnost da građani ispravljaju djelovanje onih koji su trenutno na vlasti.

Koji dijelovi SDP-ovog prijedloga zakona o referendumu su Vam najspornije?
Dr. NATALIJA KANAČKI: Cijeli zakon je loš, ima niz mehanizama kojima nastoji spriječiti i nacionalne i lokalne građanske referendume. Trebalo bi odbaciti taj prijedlog zakona u cijelosti. No, najspornija je odredba da se potpisi više ne mogu prikupljati na javnim mjestima već u uredima državne uprave. Uzimajući u obzir malobrojnost, dostupnost pa i radno vrijeme tih ureda ovakav prijedlog predstavlja nepremostivo ograničenje za provedbu bilo koje referendumske inicijative. Također, to je i svojevrsni oblik represije jer smo vidjeli tijekom prikupljanja potpisa da su podupiratelji inicijativa bili izloženi vrijeđanjima, etiketiranju, stereotipiziranju te medijskom linču. Mnogim građanima ne bi bilo lako dati svoj potpis u takvim okolnostima. Sustav e-građani još uvijek nema velika većina građana te se taj način prikupljanja potpisa za sada ne može smatrati demokratskim napretkom. Prakse većine europskih zemalja ne ograničavaju prikupljanje potpisa na državne urede, osim možda Švicarske koja prikuplja potpise tijekom godine dana, a potrebno je podupiranje samo 0,5 % građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SDP je bio prisiljen uvesti za sljedeće parlamentarne izbore barem jedan preferencijalni glas, zahvaljujući inicijativi Vaše udruge – Birajmo zastupnike imenom i prezimenom. Kako to komentirate?

Dr. NATALIJA KANAČKI: Nakon naše referendumske inicijative kojom smo željeli omogućiti demokratizaciju izbornog sustava u RH, velik broj građana upoznao se s nedostacima sadašnjeg izbornog sustava te prednostima koje bi donijele promjene, uključujući i preferencijalno glasovanje. Takvo glasovanje omogućuje biračima da glasaju za zastupnika koji nužno nije favorit predsjednika stranke, no svojim radom i zalaganjem je zaslužio povjerenje birača. Na taj način se nagrađuje rad zastupnika, što motivira zastupnike na bolji rad te njihov dolazak ili ostanak u Saboru a ne kako da se dopadnu predsjednicima stranaka umjesto biračima koji su ih izabrali u Sabor.

Smatram da je jedan preferencijalni glas malen korak u demokratizaciji izbornog sustava, ali ipak korak naprijed. No, još uvijek je puno posla pred nama jer se i dalje suočavamo s pogubnim predizbornim koalicijskim listama čime u Sabor ulaze stranke koje gotovo da i nemaju glasačko tijelo, kao npr. HNS. Isto tako,imamo neujednačenu teritorijalnu podjelu izbornih jedinica, što dovodi do nejednakog vrednovanja pojedinog glasa na što već 4 godine upozorava Ustavni sud, previsok prag od 5% za ulazak u Sabor, otežano je sudjelovanje dijaspori, odnosno hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske i dr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Referendumsku inicijativu Birajmo zastupnike imenom i prezimenom podržalo je više od 380 000 birača svojm potpisom i to u situaciji u kojoj su dvije najveće stranke – i ona na vlasti, SDP, i glavna oporbena stranka, HDZ, djelovale protiv davanja potpisa. Sjetite se samo da je SDP-ov gradonačelnik Splita dopustio da se potpisi skupljaju na samo 4 lokacije u drugom po veličini gradu u Hrvtskoj. Tada je ministar Bauk, uvidjevši da će, unatoč izuzetno teškim okolnostima, biti prikupljen dovoljan broj potpisa, izašao sa netočnim brojem birača u RH. Ako se sjećate, za prvi referendum je ministar Bauk tvrdio kako se treba prikupiti visokih 450.000 potpisa, da bi Ustavni sud rekao daje to oko 404.000, a na predsjedničkim izborima smo imali svega 3,78 mil birača s prebivalištem u RH. Za ovu inicijativu koja je još danas u tijeku, prag je 381.709 potpisa birača.

Točan broj birača u Hrvatskoj je negdje oko 3,5 mil – koliko ima i stanovnika starijih od 18 godin – to su brojke Državnog zavoda za statistiku, a što se poklapa i s brojem osiguranika HZZO-a. Iako je sada već 250.000 birača duhova manje, još uvijek ih 250.000 negdje spava. Ovako loša matematika ne bi prošla niti na državnoj maturi, no prolazi kod ministra Bauka.

Demokratizacija izbornog procesa je nužna ako želimo istinsku, a ne djelomičnu demokratizaciju koja odgovara samo dvjema velikim strankama – HDZ-u i SDP-u. Ne smijemo zaboraviti da je više od 600.000 birača na prošlim parlamentarnim izborima ostalo bez predstavnika radi trenutnog izbornog sustava, a njihove glasove su podijelile velike koalicije. To je velika nepravda na kojoj moramo još dosta raditi za dobrobit svakog glasača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do sada je U ime obitelji jedina inicijativa koja ja uspjela prikupiti dovoljno potpisa, više od 780 000 valjanih potpisa, osigurati ustavno referendumsko pitanje i postići da gotovo 70% birača zatraži ustavnu zaštitu braka.
Dr. NATALIJA KANAČKI: To je bila povijesna inicijativa, koja je pokazala da su građani zainteresirani za pitanja koja se odnose na zaštitu i promicanje braka i obitelji. Više od 6000 volontera i 780.000 valjanih potpisa najjasnija su poruka svakoj Vladi što građani RH misle o tako važnom pitanju. Kako je definicija braka sada ustavna kategorija očekujemo od svih struktura vlasti da to izričito poštuju te da svojim djelovanjem u svim područjima promiču i štite obitelj. Obitelj je temelj društva i izvor ekonomske snage. Udruga u ime obitelji će se i dalje zalagati za zaštitu i promicanje braka, djece i obitelji na svim razinama.

U svom pozivu podupirateljima i svim građanima da daju potpis za ovaj referendum naveli ste da Vam sindikalni voditelji, g. Stipić i g. Stanić nisu dopustili da svojim organizacijskim sposobnostima i volontiranjem uključite u organizacijski odbor, na zahtjev nekih, vladi bliskih udruga iz Platforme 112. Kako to tumačite?
Dr. NATALIJA KANAČKI: Neshvatljivo je da udruzi U ime obitelji nije dopušteno da svojim organizacijskim iskustvom i volonterskim radom doprinese uspjehu ove referendumske inicijative radi zahtjeva 6 udruga koje su članovi Platforme 112, kao što su Centar za mirovne studije i druge. Takva je odluka bila suprotna interesima same incijative – da prikupi što više potpisa. Odluku g. Stipića i g. Stanića, dva sindikalna čelnika koji su osobno, u više navrata, tražili i dobili pomoć udruge U ime obitelji tijekom referenduma protiv outsourcinga i referenduma protiv prodaje auto-cesta – da pristanu na ideološke ucjene udruga koje uvjetuju drugim udrugama da rade na zaštiti demokracije – smatramo velikom pogreškom.Usprkos svemu, želja nam je da zaštitimo referendum i mogućnost aktivnog izjašnjavanja građana jer bez toga nema istinskog korektiva vlasti i izražavanja demokratske volje naroda.

Stoga, još jednom pozivamo sve naše volontere i podupiratelje, kao i ostale građane koji žele zaštititi ovu vrijednu instituciju da daju svoj potpis – ako sami ne očuvamo referendum, ova vlast će ga uskoro pretvoriti u povijest.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.