Multimedijalna izložba “Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.” bit će otvorena 17. prosinca u Ujedinjenim narodima u New Yorku u povodu 40. obljetnice uključenja Dubrovnika na listu svjetske baštine i 20. obljetnice uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine, najavljeno je u srijedu na konferenciji za medije Grada Dubrovnika.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je riječ o prvoj izložbi s temom Domovinskog rata koja će biti održana u središtu UN-a.
Srpski generali – prvi osuđeni za zločin nad kulturnom baštinom
“Želimo svijetu predstaviti na koji je način Dubrovnik propatio u Domovinskom ratu, ali i kako je obnovljen po završetku rata”, rekao je Franković i dodao kako je datum otvaranja izložbe izabran jer slijedi tek nekoliko dana nakon obljetnice najveće obrane Dubrovnika 6. prosinca.
Julijana Antić Brautović, koja je uz Matu Brautovića i Gorana Cvjetinovića autorica izložbe, rekla je kako su za Dubrovnik vezana dva povijesna presedana.
“UNESCO je prvi put u povijesti u ratom zahvaćeno područje poslao izaslanike, koji su u Dubrovnik stigli već u studenom 1991. godine i evidentirali štete od razaranja. Zahvaljujući njima Dubrovnik je stavljen na popis ugrožene svjetske baštine šest dana nakon velikih razaranja 6. prosinca 1991. godine. Zajedno s hrvatskim stručnjacima osmislili su potom metodologiju i prioritete obnove grada te sve nadzirali”, navela je Antić Brautović.
Kao drugi presedan istaknula je činjenicu da su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić bili prve osobe koje su na nekom međunarodnom kaznenom sudu osuđene za zločin nad kulturnom baštinom, koji je protumačen kao zločin protiv čovječnosti.
Devet cjelina kao devet otoka
“Izložbeni postav s tekstom, fotografijama i video materijalom organiziran je u devet tematskih cjelina kao devet otoka, odnosno dubrovačkih blokova kuća, na čijim su krovovima smješteni izložbeni paneli”, rekla je Antić Brautović.
Izložba kronološki i tematski obuhvaća razdoblje od 1978. godine i uključenja Dubrovnika na UNESCO-vu listu svjetske baštine do završetka obnove 2000. godine. Obrađuju se političke okolnosti napada na Dubrovnik, zaštita spomeničke baštine u rujnu 1991. godine, napad na Dubrovnik i dubrovačko područje te život i svakodnevica pod opsadom.
Stradanje povijesne jezgre obrađeno je kroz podteme 6. prosinca 1991. kao dana najvećeg stradanja, listopada i studenog 1991. te svibnja i lipnja 1992. godine, a poseban naglasak stavljen je na devet spaljenih zgrada 6. prosinca 1991. godine. Prikazane su štete na sakralnim objektima i krovovima kuća, kao i uloga UNESCO-a tijekom i nakon Domovinskog rata, a na kraju i presude na Haškom sudu.
Pokroviteljstvo Predsjednice
Najveći dio građe za izložbu posuđen je iz Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a građu su posudili i Društvo prijatelja dubrovačke starine, Dubrovačke ljetne igre, Hrvatske radiotelevizije, Jelka Kerner, Mirjana Urban, Božidar Gjukić, Damir Fabijanić i Peter Danton.
Izložba u Ujedinjenim narodima održat će se u organizaciji Grada Dubrovnika i Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, a pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Vlade RH. Nakon New Yorka slijede gostovanja u gradovima prijateljima Dubrovnika, nakon čega će izložba postati dio trajnog postava u Dubrovniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
