Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je premijeru Andreju Plenkoviću pismo sa zaključcima okruglog stola na temu ‘Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran’, u kojem je predstavila konkretne prijedloge za izmjene Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača kako bi se pomogli prezaduženim građanima Hrvatske, piše Jutarnji list.
Okrugli stol održan je 19. lipnja u Uredu Predsjednice na poticaj Udruge Blokirani, a na njemu su sudjelovali ministri financija i pravosuđa, zastupnici Hrvatskog sabora, te istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi i predstavnici banaka.
Grabar-Kitarović: Ovršni zakon nepravedan i neodrživ, potrebno novo zakonsko rješenje
Predsjednica je u pismu istaknula šokantan podatak kako stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna, dok čak 32 milijarde čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima. Dio ukupnog duga čine i kamate koje su u nekim slučajevima nezakonito mijenjane, no kako bi vratili preplaćeni iznos, građani moraju pokretati skupe privatne tužbe, iako su već prezaduženi i osiromašeni.
Uzrok i posljedice
U zaključcima okruglog stola stoji kako su uzrok dramatičnog rasta prezaduženih i blokiranih građana bitno promijenjene ekonomske okolnosti koje su nastupile za vrijeme dugogodišnje krize, a djelomičnu krivicu snosi i država jer nadležne institucije nisu pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere.
Posljedice su gotovo milijun osoba, četvrtina stanovništva Hrvatske, koji trpe socijalnu isključenost i marginaliziranost, te pate od osjećaja nepravde, beznađa i straha za egzistenciju.
Rješenje problema
Kako bi se riješio problem, potrebno je kreirati politiku razduživanja građana, čiji bi cilj bio namiriti vjerovnike, ali i pravno zaštititi dužnike vodeći računa o ljudskom dostojanstvu i egzistenciji. Stoga bi trebalo oformiti međuresornu Radnu skupinu za pripremu Politike razduživanja, koja bi temeljito analizirala poziciju dužnika i vjerovnika, te pripremila novi zakonodavni okvir.
Imajući zadane ciljeve u vidu, u zaključcima se navode konkretni prijedlozi izmjena zakonodavnog okvira koje bi trebalo provesti, i to na sljedeći način:
Ovršni zakon
1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;
2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);
3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;
4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);
5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;
6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;
7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;
8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.
Zakon o stečaju potrošača
1. savjetovališta za dužnike: FINA ne može obavljati poslove savjetovališta za dužnike, dužnicima je uz izradu plana za otplatu duga potrebna i psihološka pomoć;
2. kada ne postoji imovina dužnika i kada je riječ o starijoj osobi odmah ići u otvaranje i zatvaranje osobnog stečaja;
3. skratiti procedure propisane u Zakonu o stečaju potrošača te voditi računa o velikim troškovima postupka;
4. propisati da i vjerovnik može tražiti otvaranje osobnog stečaja;
5. institut oslobođenja od preostalih obveza: voditi računa da je dužnik prema vjerovniku možda učinio kazneno djelo.
Novi propisi
1. donijeti Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj;
2. donijeti zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“;
3. donijeti Zakon o hipotekarnim kreditima (niža kamatna stopa).
Ostali prijedlozi
U zaključcima okruglog stola predlaže se i osnivanje Državnog fonda za ovrhe građana i stečaj potrošača. Navodi se kako bi posebnu pozornost trebalo posvetiti očuvanju mogućnosti stanovanja u slučaju kada obitelj posjeduje samo jednu nekretninu, ali i kako bi Hrvatska trebala napraviti iskorak u pogledu mjera prevencije i financijskog opimenjavanja građana.
Predsjednica podupire Kolakušića?
Večernji list piše kako Kolinda Grabar-Kitarović podupire Mislava Kolakušića, kandidata za novog ustavnog suca.
Mislav Kolakušić o nefunkcionalnosti Ustavnog suda
Odbor za Ustav odradio je jučer razgovore s jedanaest kandidata za tri prazna mjesta na Ustavnom sudu, a ako je suditi prema količini pitanja koja su im postavljali, najveće izglede da ih izaberu imaju tri postojeća ustavna suca kojima su mandati istekli ili će uskoro isteći – Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Antun Palarić – te sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić koji je javnosti postao poznat zbog čestih javnih kritika zakona.
Predsjednica je navodno sklona predložiti zastupnicima da izaberu baš njega jer smatra da hrvatsko pravosuđe treba nova lica koja imaju energiju i znanje te integritet koji je sustavu prijeko potreban, a te odlike prepoznaje u sucu Kolakušiću.
Sudac Kolakušić: U Hrvatskoj se zakoni pišu za lobije!
Ipak, predsjednica želi da njegovo imenovanje prođe uz opću podršku i bez kontroverzi, no nije sigurna da će Kolakušić dobiti podršku Sabora jer ne ide niz dlaku političko-pravnom establišmentu pa stoga još čeka s prijedlogom. Međutim, pitanje je koliko bi se taj prijedlog poslušao, jer jedino Sabor ima ovlast birati ustavne suce, i to dvotrećinskom većinom, što znači da je za njihov izbor potreban konsenzus.
Razgovori su počeli tek na načelnoj razini i kandidati koje bi Odbor predložio Saboru još se nisu iskristalizirali. Odbor može Saboru predložiti točno tri kandidata, koliko ih se traži, ili više, a nije se jednom dogodilo da se suci nakon saslušanja i pregovora vladajućih i oporbe na kraju niti ne izaberu. Ako se sada ipak uspiju izabrati sva tri suca, Ustavni sud bi prvi put od 2010. godine mogao raditi u punom sastavu, sa svih 13 sudaca.
Sudac Mislav Kolakušić zastupnicima je priznao da bi s javnim kritikama nastavio i ako bi ga izabrali jer vjeruje da je dužnost sudaca kritizirati određene zakone ili procese ako vidi da nanose štetu građanima.
Kolakušić: Hrvatske građane uništili su troškovi ovrha, a ne dugovi
Podsjetimo, upravo je Kolakušić u više navrata kritizirao Ovršni zakon u Hrvatskoj.
“Nedopustivo da se zbog duga na računu za komunalnu uslugu ovršuju nekretnine, a smatram da se mijenjanjem mikro dijela ovršnog zakona neće promijeniti ništa, niti će se poboljšati stanje blokiranim građanima”, kazao je nedavno za Hrvatski radio i dodao kako misli da bi Ovršni zakon trebalo ukinuti i staviti izvan snage.
Sudac Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca
“Promjene ovršnog zakona koje se planiraju neće promijeniti ništa jer neće smanjiti broj novih blokiranih”, rekao je također, dok je drugom prigodom za HRT izjavio:
“Glavna je razlika između Hrvatske i ostalih država da u nas ovrhe provode neustavna tijela. Javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi. Govori se da je to učinjeno da bi se olakšao rad sudova, ali i to je neistina, primjerice u Sloveniji samo pet sudaca provodi ovrhe”.
“Ovrhe su velik biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca”, zaključio je tada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
