Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019. u ovoj godini polako se vraćamo starim, nepovoljnim trendovima, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore.
Statistika pokazuje da nam izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto te iznosi 1,6 milijardi eura (povećanje od 210 milijuna eura). Istovremeno, uvoz je porastao za 12,3 posto, dosegnuvši 2,4 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura). Unatoč nešto bržem rastu izvoza, deficit je povećan za 7,5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, te iznosi 755 milijuna eura.
Rast deficita posljedica je slabosti u poljoprivrednoj proizvodnji te ona nije bila u stanju zadovoljiti pojačanu potražnju uslijed oporavka turističke potrošnje.
‘I dalje nismo samodostatni u većini poljoprivredne proizvodnje, produktivnost nam je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a; velik smo uvoznik hrane i imamo velik vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda’, naglasio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam na tematskoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, na kojoj se raspravljalo o planu provedbi mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a u novom programskom razdoblju.
Nacionalnim strateškim planom Hrvatska si je zadala ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane s današnjih 20 milijardi, a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva.
Samodostatnost smo postigli u svega nekoliko poljoprivrednih kultura. Najbolje stojimo u ratarskoj proizvodnji, u kojoj ostvarujemo vanjskotrgovinski suficit. U okviru ratarstva nalaze se i vodeći izvozni proizvodi, a to su žitarice i soja. Brojke o izvozu i prinosima potvrđuju da je Hrvatska konkurentna u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta, pa i uljane repice. Primjerice, u proizvodnji suncokreta više od deset godina imamo prosječno ostvarene prinose iznad prosjeka EU-a 27.
Osim u razmjeni žitarica i uljarica, u kojoj ostvarujemo suficit od 174 milijuna eura, u plusu smo u razmjeni ribe (60,6 milijuna eura), mesnih i ribljih prerađevina (11,6 milijuna eura) te duhana (300 tisuća eura).
U svim drugim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći minus bilježimo u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).
Posebno je zabrinjavajuća struktura prekomjernog uvoza u kojoj su najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja.
Mjere poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. trebale bi biti usmjerene na proizvodnju u kojoj generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, piše Tportal.
‘Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti’, naglašava Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
