‘Jesen u Lici’ – županijski čelnici najavljuju revitalizaciju ličkoga sela

Gospiæ, 2.10.2015. - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u pratnji visokih stranaèkih dužnosnika prisustvovao je otvorenju tradicionalne izložbe "Jesen u Lici". Na fotografiji Tomislav Karamarko, Ante Kulušiæ, Goran Pauk i Darko Milinoviæ. foto HINA / Mladen VOLARIÆ / mm

Lički krumpir koji je ovaj tjedan uvršten u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, u petak je na manifestaciji ‘Jesen u Lici’ u Gospiću bio glavna tema, a čelnici Ličko-senjske županije i Općine Lovinac najavili su revitalizaciju ličkoga sela, za što je u Lovincu već otkupljeno 250 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenicu da je lički krumpir zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla posebno je istaknuo ličko-senjski župan Milan Kolić (HDZ), koji je manifestaciju otvorio kao izaslanik pokroviteljice, hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

‘Jeseni u Lici’ nazočio je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a u kratkoj izjavi Hini istaknuo je kako HDZ ima program za razvoj svih krajeva Hrvatske i projekte za poticanje poljoprivrede i malih i srednjih poduzetnika.

Naglasio je da u Hrvatskoj treba razviti srednji sloj, a bez razvoja sela nema ni razvoja Hrvatske, što je HDZ i njegova Domoljubna koalicija iznjela u svome jučer predstavljenom gospodarskom programu “Gospodarski rast, održivi razvoj i zapošljavanje 5+Hrvatska”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na manifestaciji “Jesen u Lici” Karamarko je kušao i pohvalio polu ličkog krumpira, rekavši da je to “odličan zalogaj”.

Darko Milinović (HDZ) predsjednik ličko-senjske Županijske skupštine poručio je okupljenima na manifestaciji da je razvoj sela neophodan jer je depopulacija i u Lici i u cijeloj Hrvatskoj strašna, te je pohvalio HDZ-ov populacijski program. Naglasio je da će ‘Lika procvjetati’.

Župan Kolić: Nakon ličkog krumpira zaštitit ćemo i paški sir, lički sir škripavac, ličku janjetinu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenicu da je lički krumpir zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla posebno je istaknuo ličko-senjski župan Milan Kolić (HDZ), otvarajući manifestaciju.

Velika je to potvrda kvalitete ličkog krumpira, i ovakvo podizanje renomea donijet će tom proizvodu publicitet i prosperiotet uz korištenje raznih fondova, rekao je Kolić.

Izrazio je uvjerenje da će Lika uspjeti u EU zaštititi i paški sir, lički sir škripavac i ličku janjetinu, što su proizvodi koji su za sada zaštićeni samo na nacionalnoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nikola Vidaković, direktor poduzeća Agrovelebit d.o.o. iz Lovinca i Hrvoje Račić (HSS), načelnik općine Lovinac, u izjavi Hini podsjetili su da je još prije 15-tak godina Udruga proizvođača ličkog krumpira pokrenula zaštitu tog proizvoda na nacionalnoj razini, ali je to Općini Lovinac i Agrovelebitu uspjelo tek 2011. godine.

Međutim, dodaje Vidaković, to se pokazalo i dobrim jer je Ministarstvo poljoprivrede, konkretno Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike, zaštitu podrijetla provela već tada po svim pravilima Europske unije, tako da je Agrovelebit svu dokumentaciju samo pretvorio u projekt okrenut procesu revitalizacije proizvodnje ličkog krumpira.

“Dakle činjenica da smo 2011. godine zaštitu doveli do kraja na nacionalnom nivou, kada je zakonodavstvo već bilo usklađeno s onim u Europskoj uniji, značilo je da samo trebamo u određenim rokovima prevesti dokumentaciju i dopuniti je potrebnim pojašnjenjima, te je ove godine u svibnju sve bilo javno objavljeno, s rokom na prigovore u trajanju od tri mjeseca. Budući da prigovora nije bilo od jučer lički krumpir ima prepoznatljivost i zaštitu i na nivou Europe”, rekao je Vidaković.

Načelnik općine Lovinac Račić kaže kako je to način da lički krumpir podigne svoju konkurentsku prednost i da lakše dobije sredstava za promociju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali, dodaje, to je i važan preduvjet za revitalizaciju organizirane proizvodnja ličkog krumpira, koja je u proteklih 30 godina devastirana, te se on sada u organiziranoj proizvodnji sadi na jedva jedan posto prijeratnih površina.

Proizvodnja je spala na niske grane i ovo mora biti pokretač za razvoj opustjelih ruralnih krajeva Like, rekao je Račić, dodavši da je općina Lovinac osnovala tvrtku Agrovelebit prije dvije godine, radi stavljanja u funkciju neobrađenog zemljišta.

To je učinjeno na način da je okupila 11 investitora podrijetlom iz Like, koji su financijski pomogli da Općina stekne vlasništvo nad oko 250 hektara zemljišta. Do sada je od tog obrađeno prvih 20 hektara, a Agrovelebit je u međuvremenu privatiziran i dokapitaliziran i plan mu je da u idućih dvije do pet godina bude obrađeno i ličkim krumpirom zasijavano najmanje 100 hektara, te da se povrh toga razvije i mreža kooperacije.

Kod “Ličkog krumpira” zaštićena tradiciju proizvodnje, podneblje i geografsko podrijetlo

Vidaković je za Hinu pojasnio kako se u dokumentaciji o zaštiti navodi da nije riječ o jednoj sorti, već da se za proizvodnju “Ličkog krumpira” koriste sorte Desire, Bintje, Viktorija i sorte sličnih karakteristika, a zaštita se odnosi na tradiciju proizvodnje i podneblje, te geografsko podrijetlo.

Nekada je krumpir u Lici bio osnovna prehrambena namirnica i uveliko je mijenjao kruh, te se jeo svakodnevno. To je rezultiralo time da su se udomaćivale samo sorte s više suhe tvari, što je potvrdio i izlagač ličkog krumpira iz Smiljana, Ivan Milković.

“Markici geografskog podrjetla radujem se iako ćemo biti pod stalnom kontrolom, jer očekujem da će biti lakša prodaja. Uvjeren sam da se više neće svakakav krumpir prodavati pod lički, nego samo onaj s markicom, jer naš krumpir u surovoj klimi ima manji prinos, ali više suhe tvari i normalno je da i skuplji nađe mjesto na tržištu”, rekao je Milković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.