U ponedjeljak je objavljeno i cjelovito revizijsko izvješće za koncern Agrokor. Iako je predsjednik hrvatske Vlade poručio da se dugovi Agrokora neće prelomiti preko leđa građana, neki upozoravaju da ima razloga za strah.
Transparency International Hrvatska ističe da su svi građani povezani s tako velikom kompanijom – bilo kao zaposlenici, kao kupci, dobavljači ili korisnici roba i usluga, te da je završilo vrijeme zabavljanja javnosti. “Zakašnjelim i simboličnim kažnjavanjem pojedinaca ne možemo popraviti sustav koji je nepošten i nepravedan, a povjerenje građana vratiti će tek oni koji će omogućiti da ista pravila vrijede jednako za sve”, istaknula je dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.
Sudac Mislav Kolakušić govoreći o Agrokoru upozorio je da ima razloga za strah da će građani na kraju platiti dio dugova tog koncerna.
> (VIDEO) Ramljak: Podnio sam kaznenu prijavu, Todoriću je najteže jer zna što je ovdje bilo!
Istaknuo je da revizorska financijska izvješća ne govore ništa i ne daju nikakvu težinu. “Jedino što daje težinu je nalaz porezne uprave. To je nešto što smo mi morali zahtijevati i ako je istina da 17 godina nije bilo ni nadzora u Agrokoru, onda je to jedna velika tragedija i katastrofa. Jedino nalaz porezne uprave je meritoran”, podsjetio je i dodao da smo “nekad imali financijsku policiju koja je nažalost ukinuta 2011.” i to podsjetimo, po drugi put zahvaljujući SDP-ovoj vlasti.
“Porezni USKOK ima svega 10, 12 ljudi, a morao bi imati 200 ljudi minimalno. Porezni USKOK bi morao građanima vratiti ogromne novce. Kad idete u drugim državama IRS (porezna uprava) to je početak i kraj svega. Prvo poreznici utvrde sve, pripreme sve, svaki list preokrenu i onda daju gotov predmet Državnom odvjetništvu. Pa ne mogu državni odvjetnici koji se većinom bave sasvim drugom vrstom kriminala, redovne pljačke, bankomati itd., raditi ovako komplicirane stvari. To prvo moraju utvrditi poreznici i dati gotove materijale. Bez nalaza porezne uprave mi nikada nećemo imati kvalitetan odgovor”, smatra sudac Kolakušić.
> Sudac Kolakušić o Agrokoru: Ima razloga za strah da će građani na kraju platiti dio dugova
Zašto je SDP ukidao Financijsku policiju?
Financijska policija kao posebna upravna organizacija prvi je put ustrojena 1993. u sastavu Ministarstva financija i zatim je opet osnovana 2006. nakon što je 2001. ukinuta.
> Je li koalicija HDZ-a i HNS-a zaštita Vrdoljaka od svake istrage?
Ukidanje Financijske policije SDP-ov premijer Ivica Račan obrazložio je željom za učinkovitijom kontrolom financijskih tokova, ali i gospodarskog kriminala što Financijskoj policiji, po ocjeni SDP-ove Vlade, dotad nije uspijevalo. “Odsad će to biti posao reorganizirane i modernizirane Porezne uprave, Carine i pojačanih odjela za gospodarski kriminal Ministarstva unutarnjih poslova”, ustvrdio je Račan 2001.
“Tim su se službama i dosad preklapale ovlasti s Financijskom policijom, objasnio je u svibnju 2001. SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac, nekadašnji ministar dužnosnik komunističke Hrvatske. “Očekuje se da će najveći dio od oko 700 službenika Financijske policije biti preraspoređen u porezne, carinske i policijske službe”, poručio je Crkvenac.
Početkom 2012. SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima, a Kukuriku koalicija u vodeće gospodarske tvrtke vraća kadar koji se kalio u komunizmu navodi Večernji list.
Nazadovanje Hrvatske pod teretom korupcije
Na ljestvici od 176 država prema Indeksu percepcije korupcije 2016. Hrvatska je na 55. mjestu s 49 bodova. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je nazadovala za dva boda.
Višegodišnja korupcija korumpiranih političkih elita uništava hrvatsko gospodarstvo, obrazovanje, mirovine, životni standard.
> Hoće li Vlada raskinuti ugovor o prodaji Croatia osiguranja?
Hrvatska se ubraja u korumpirane države Europske unije, a osim nas lošije su Mađarska i Rumunjska s 48 bodova, Italija s 47 bodova, Grčka s 44 boda i Bugarska s 41 bodom.
“Korupcija je i dalje problem u Hrvatskoj”, piše u izvješću američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016. u kojem se spominje ocjena Europskog parlamenta da je rizik najveći u poslovima javne nabave.
> Pročitajte kako se Milanovićeva Vlada “borila protiv korupcije”!
Problem korupcije se već godinama ponavlja u svakom izvještaju, samo s drukčijim nijansama. Godine 2013. napomenuto je da je korupcija osobito velik problem, a zadnje tri godine govori se da je ona i dalje problem u Hrvatskoj. To znači da problem korupcije ne rješavamo, odnosno da ostajemo na istoj razini.
Zbog korupcije godišnje gubimo najmanje petnaest posto BDP-a, što je više od 50 milijardi kuna.
Korupcija je i jedan od glavnih razloga zašto mladi iseljavaju u države koje nisu korumpirane.
> Šokantni podatci: Evo kako se vara na poticajima za pašnjake koji ne postoje
U Hrvatskoj svake godine u pojedinim ministarstvima i kod drugih korisnika državnog proračuna, Državni ured za reviziju pronađe nepravilnosti. Međutim, sve uvijek ostaje samo na upozorenjima. Posljedica za odgovorne nema.
Glavni državni revizor svoje izvješće podnosi samo Saboru i nakon toga sve ostaje na “dobroj volji” onih koji vode ministarstva i druga tijela javne vlasti. Nakon toga se u pravilu ništa konkretno ne dogodi.
> Željka Markić: Lažni putni nalozi SDP-a i korupcija u HAVC-u
Hrvatska je članica Europske unije s najvećom razinom korupcije u javnoj nabavi te s Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU, pokazalo je istraživanje koje je naručio Europski parlament, a proveo institut RAND Europe.
Hrvatska, Rumunjska i Bugarska predvode skupinu od četrnaest zemalja EU-a koje imaju iznadprosječnu razinu korupcije, stoji u istraživanju, a po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska je na samom vrhu, ispred Cipra, Litve i Rumunjske.
Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije godišnje izgube oko 15 posto BDP-a.
Korupcija ima značajan društveni i politički utjecaj jer potiče nejednakost, organizirani kriminal, slabiju vladavinu prava, lošiju izlaznost na izbore i nepovjerenje prema europskim institucijama, stoji u istraživanju.
> Korupcija u SDP-u: Optuženi ministri, doministri, gradonačelnici, župani
Iz tih razloga RAND Europe predlaže zakonske i regulatorne mjere na državnim razinama, a jedna od njih je proširenje zaštitnog Mehanizma suradnje i provjere (CVM) na veći broj EU članica.
> Korupcija u SDP-u: Osjećaj krivnje u kafkijanskoj atmosferi u Primorsko-goranskoj županiji
CVM mehanizam mjera je koju je pokrenula Europska komisija uoči ulaska Rumunjske i Bugarske u EU kako bi pripomogla tamošnjim pravosudnim reformama te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
> SDP-ova afera s MiG-ovima: 5 činjenica
Hrvatskoj bi uvođenje tog mehanizma, po jednom od scenarija, godišnje potencijalno moglo uštedjeti oko 2,2 milijarde, ocjenjuje se u istraživanju.
RAND Europe predlaže i osnivanje Europskog ureda javnog tužitelja koji bi proširio ograničeno područje djelovanja OLAF-a, europskog ureda za suzbijanje prevara te uvođenje javnog sustava nabave (e-procurement).
I prijašnja istraživanja pokazuju da je korupcija u gospodarstvu veliki hrvatski problem jer su ispitanici na pitanje jesu li korupcija i mito uobičajena praksa u poslovanju – 90 posto menadžera potvrdilo da je takva praksa uobičajena.
Prema podatcima Global Financial Integrity iz Washingtona, iz Hrvatske je samo u razdoblju od 2001. do 2010. kumulativno izneseno 15,2 milijardi američkih dolara. Riječ je o novcu prikupljenom korupcijom, kriminalom i poreznom evazijom hrvatskih političara i s njima povezanih kriminalaca, prenosi Slobodna Dalmacija. Iz Global Financial Integrityja tvrde da je iz Hrvatske godišnje izvlačeno oko 1,5 milijarda dolara, a najveći odljev postignut je 2008. godine kada je ukupno 2,3 milijarde dolara izašlo iz Hrvatske.
> Tihomir Jakovina – bivši ministar poljoprivrede koji je išao iz afere u aferu
Kada pravosuđe i radi svoj posao, postupci vezani uz korupciju odugovlače se čitavim nizom zakonom omogućenih postupaka. Na taj se način sudski postupci ne dovode do pravomoćnosti i oni koji su krivi ne budu kažnjeni.
> Maškarin: Presuda suda je pokazatelj traljavosti našeg sustava
U Hrvatskoj nemamo sustavnu borbu protiv korupcije niti u represivnom niti u preventivnom tijelu. Postoji pravni okvir u teoriji, ali zapinje na provedbi.
Čak 75 posto proračuna političke stranke dobivaju od javnog novca i one imaju sigurna sredstva, a sve što dobiju od države, zapravo svih nas, potroše.
Nedostatak političke volje sprječava napredak u borbi protiv korupcije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
