Predsjednik HAZU-a i član Posebnog stručnog povjerenstva za kurikulnu reformu akademik Zvonko Kusić izjavio je u utorak kako se uprava Akademije nije miješala u ocjenu kurikula povijesti, već je to prepustila struci, pa su akademici i povjesničari napravili recenziju koju su poslali u resorno ministarstvo.
Obzirom da HAZU-ovo Povjerenstvo za recenziju predmetnoga kurikula povijesti smatra kako on nije dovoljno konkretan, nedostaju mu razrade potrebne nastavnicima kako bi se uopće mogao uporabiti u praksi, te da ga treba mijenjati i doraditi prema opaskama i na temelju teorije kurikula, novinari su Kusića pitali o razlozima tih negativnih ocjena.
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (3. dio)
“To su povjesničari, to struka radi. Gledajte, u tome i jest problem da se svi u sve miješaju. To je stvar struke”, poručio im je Kusić uoči sastanka Posebnog stručnog povjerenstva.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
Na pitanje može li se s takvom ocjenom u eksperimentalnu izvedbu ujesen, odgovorio je kako “recenzije i jesu za to da se usuglase”, te poručio kako je uvjeren da se do jeseni sve može ispraviti.
O tome očekuje li da danas bude izabran voditelj radne skupine Kusić je neodređeno rekao kako “misli da je to na dnevnom redu”, a na pitanje tko bi to trebao biti uzvratio je kako mu je to teško reći jer se to mora zaključiti na temelju rasprave.
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (1. dio)
Upitan hoće li glasovanje biti danas nakon rasprave uzvratio je: “Vjerojatno, to ovisi o premijeru, koji je predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva, te ministrici”.
Prijavljene kandidate nije htio komentirati rekavši tek kako su svi dobri, imaju svoje kvalitete, pa nikoga ne bi izdvajao.
Upitan je li mu sporan Matko Glunčić za voditelja Ekspertne radne skupine za kurikulnu reformu kratko je poručio: “Nitko nije sporan”.
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (2. dio)
Prije mjesec dana resorna je ministrica Blaženka Divjak izvijestila da je od 105 kandidata koji su uspješno predali prijavu za članove Radne skupine njih 97 zadovoljilo uvjete, a za voditelja radne skupine njih šest od 10 prijavljenih.
Iz Ministarstva obrazovanja na kritike HAZU-ovih stručnjaka na račun kurikula kažu da su konstruktivne. “Sadržaj povijesti koji se treba učiti recenzirali su i Nijemci, oni su nam dodijelili četiri četvorke, za razliku od HAZU”, tvrde i dodaju “nastavni plan i program u smislu ishoda učenja, vještina i stavova vrlo je ambiciozan”, navodi Večernji list.
Podsjetimo, predloženi kurikul povijesti (po kojemu bi se trebali raditi i 1. srpnja 2018. predati novi udžbenici povijesti za 5. razred osnovne škole i 1. razred srednjih škola) negativno je ocijenjen.
HAZU-ovo Povjerenstvo za recenziju predmetnog kurikula na čijem je čelu akademik Tomislav Raukar, analizirali su po sedam kategorija recenzije. Četvorke kao najviše ocjene u recenziji nema.
Konkretno govoreći od sedam pitanja postavljenih u upitniku za recenziju koji su ocijenjeni brojčanom ocjenom dva su dobila ocjenu nedovoljan, tri dovoljan i dva dobar. MZO je o tome objavilo tek šturu vijest kako je „Recenzija Povijesti koju je izradila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dostavljena članovima stručne radne skupine za izradu kurikuluma Povijesti, koji su odmah pristupili dopunjavanju kurikuluma za 5. razred osnovne škole i 1. razred srednje škole koji su dio eksperimentalnog programa „Škola za život“. (https://mzo.hr/hr/srs-iz-povijesti-dopunjuje-kurikulum-povijesti).
Recenziju HAZU-a objavili na Veliki petak, a Ministarstvu dostavljena 8. ožujka 2018.
Hrvatski „nepristrani“ mediji ovu negativnu recenziju su uglavnom prešutjeli. Nastojeći, osim toga, izbjeći negativan publicitet i brojna suvišna pitanja koja bi ova recenzija mogla otvoriti netko se u MZO pobrinuo da recenzija bude objavljena u „najprikladnijem“ mogućem trenutku. Iako je recenzija bila dovršena 8. ožujka, kako se to može vidjeti iz samog dokumenta, i iako je neposredno potom zaprimljena u MZO ne mrežnim je stranicama ministarstva objavljena tek 30. ožujka, dakle na Veliki petak, kada je sva pažnja javnosti usmjerena na nadolazeći Uskrs i uskrsne blagdane. U međuvremenu se, kako nam to potvrđuje izvor iz MZO, ministrica u više navrata sastala s članovima Stručne radne skupine za povijest kako bi se dogovorila strategija daljnjeg djelovanja.
Što hrvatski obrazovni sustav može očekivati od ovako vođene kurikularne „reforme“ stoga, na žalost, ostaje tek retoričko pitanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
