Kao odgovor na vijest da je Krešimir Miletić zajedno s još 30 vijećnika i skoro cjelokupnim zagrebačkim članstvom izišao iz stranke HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku, iz HRAST-a je stiglo priopćenje u kojem se opovrgava Miletićeve navode i ističe kako je protiv njega u stranci pokrenut stegovni postupak. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Stranka Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku pokrenula je 25. ožujka stegovni postupak protiv Krešimira Miletića.
“On već nekoliko mjeseci ne poštuje odluke tijela stranke. Pod svaku je cijenu želio zadržati Hrast u Savezu za Hrvatsku koji se u međuvremenu raspao, na predsjedničkim je izborima podržao Milana Kujundžića nadajući se da će on postati predsjednik”, istaknuli su iz Predsjedništvo stranke Hrast.
“U medije je izlazio s neistinitim informacijama te time nanosio štetu ugledu Hrasta. Tijekom stegovnog postupka ispisao se iz Hrasta zajedno s još dva člana zagrebačke podružnice. Hrast će zajedno s velikom domoljubnom koalicijom biti pobjednik predstojećih parlamentarnih izbora, a glasači kojima su važne kršćanske vrijednosti moći će na koalicijskim izbornim listama preferencijalno zaokružiti članove Hrasta. Na taj ćemo način zajedno s koalicijskim partnerima smijeniti Kukuriku koaliciju i u Sabor izabrati kvalitetne, autentične ljude. Upravo ova odlična pozicija privlači sve više kvalitetnih novih ljudi u Hrast”, pojasnili su rekavši: “Destruktivnost i pokušaji unutarnjih podjela koje je Miletić unosio u Hrast, kao i vrlo pogrešne političke procjene, ne mogu donijeti dobro ni Hrastu niti Hrvatskoj. Hrvatskoj treba konstruktivnost, suradnja i zajedništvo i na tim ćemo principima donositi pozitivne promjene u hrvatskom društvu”.
Problem ipak dublji od onoga što ističe Ladislav Ilčić
No kronologija problema koji je kulminirao izlaskom kompletne zagrebačke organizacije prisutan je već duže vrijeme, a kulminirao je posljednjih dana.
Naime, osnivački sabor Hrasta – pokreta za uspješnu Hrvatsku održan je 23. 11. 2012., a stranka je pod tim imenom upisana u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske 30. 1. 2013., za predsjednika je izabran Ladislav Iličić, a za dopredsjednika Krešimir Miletić
Nakon održanih izbora za EU parlament 14. 4. 2013. te lokalnih izbora 19. 5. 2013., na kojima je Hrast nastupio samostalno, u Hrastu je uoči izbora za EU parlament po prvi puta, upravo na inicijativu Ladislava Ilčića, pokrenuta rasprava o koaliciji s HDZ-om. Veliko vijeće Hrasta tri puta je odbijalo donošenje ovakve odluke, a ono što je obilježilo taj period su i prve inicijative za održavanjem prvih demokratskih unutarstranačkih izbora na kojima bi se, po sistemu najbližem sustavu ‘jedan čovjek jedan glas’ omogućilo članstvu da izabere novo vodstvo, a time i daljnji smjer razvoja i djelovanja Hrasta.
Da bi se održao takav sabor stranke u kojem bi priliku za sudjelovanje imali i izaslanici ogranaka i podružnica, trebalo je donijeti odgovarajući Poslovnik o radu sabora kojeg sukladno statutu donosi predsjedništvo stranke. U trenutku kada je unutar predsjedništva 6 od 9 članova podržavalo i zagovaralo održavanje ovakvog sabora stranke, Ladislav Ilčić je odlučio jednostavno ne sazivati predsjedništvo stranke (kako bi spriječio donošenje Poslovnika) te je suprotno odluci Predsjedništva odlučio sazvati sjednicu Velikog vijeća da bi se po četvrti puta uzastopno raspravljalo o koaliciji s HDZ-om.
Ono što je podiglo tenzije unutar stranke je bio i ‘tajming’ održavanja sjednice Velikog vijeća, kojeg je Ilčić sazvao dan prije početka prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’, što je protumačeno u dijelu Hrasta kao otvoreni pokušaj instrumentalizacije Hrasta od strane HDZ-a u pokušaju opstrukcije referendumske inicijative i napada na UIO.
Na samoj sjednici Velikog vijeća, u trenutku izglasavanja dnevnog reda, Ilčić nije imao potrebnu većinu glasova (za donošenje bilo koje odluke Velikog vijeća potrebna je većina svih, a ne samo nazočnih članova Velikog vijeća, što je iznosilo 14 od 27). U trenutku kada je rezultat glasovanja bio 13:12 (jer dvačlana nisu bila nazočna), te sukladno tome nije bilo dovoljno glasova za usvajanje dnevnog reda i nastavak sjednice, Ilčić odlučuje suspendirati Romana Tripala, predsjednika Virovitičko – podravske podružnice i na njegovo mjesto, protivno Statutu, imenuje drugog člana Hrasta, a sve kako bi dobio potrebni 14. glas.
Nakon održane sjednice Velikog vijeća Ilčić suspendira 5 članova predsjedništva jer su u javnost uputili priopćenje i svoje očitovanje o događajima na sjednici Velikog vijeća, a na najavu sazivanja Nadzornog odbora koji bi se trebao očitovati o ovoj sjednici suspendira i jednog od 5 članova Nadzornog odbora, kako ovo tijelo ne bi moglo donijeti nikakvu odluku jer je u dopisu članovima Velikog vijeća objasnio kako on unaprijed zna da dva člana misle kao i on (bez da su sudjelovali na samoj sjednici i vidjeli bilo kakve materijale).
Nadzorni odbor Hrasta je ipak održao sjednicu i poništio je odluku predsjednika stranke Ladislava Ilčića o suspenziji jednog člana Velikog vijeća, petorice članova Predsjedništva Hrasta, uz što je donio odluku kojom se poništavaju sve odluke Velikog vijeća sa sjednice od 20. rujna čime su utvrdili da Ilčić nije imao uporište u odluci Velikog vijeća za potpisivanje sporazuma između Hrasta i HDZ-a.
Nedugo nakon toga, 7 predsjednika podružnica, sukladno Statutu, zahtjeva održavanje sabora stranke na kojem bi se članstvu omogućilo da demokratskim unutarstranačkim izborima izabere novo vodstvo.
Ilčić se odlučuje na manevar te saziva sabor stranke u roku od 5 dana, s rokovima za kandidature od 3 dana, na način da je s ostatkom predsjedništva donio Poslovnik koji je dizajniran na način da mu se osigura siguran reizbor. Predsjednici 6 podružnica daju zajedničko priopćenje u kojem odbijaju sudjelovati u ‘igrokazu i karikaturi demokracije’.
Unatoč tome što Ministarstvo uprave niti nakon 4 mjeseca nije potvrdilo ovaj navodno održani sabor stranke, Ilčić vrši pritisak na sve članove Hrasta da priznaju rezultate ne samo tog sabora, već i sve odluke koje je još uvijek nelegitimno ‘novoizabrano predsjedništvo’ donosilo. Protiv svih onih koji odbijaju priznati nešto što još uvijek nije priznalo niti nadležno ministarstvo, Ilčić pokreće stegovne postupke.
Ilčić tvrdi da je izišlo dvoje članova, zapisnik ipak tvrdi drukčije
Iako Ilčić u svom priopćenju tvrdi kako nije točna Miletićeva tvrdnja da je iz Hrasta izišlo 30 vijećnika i kompletno članstvo, skenirani primjerak skupštine ogranka Podsused Vrapče pokazuje kako je zbog neslaganja s načinom djelovanje, kršenjem Statuta i proizvoljnim odlukama vodstva stranke, iz iste istupaju i nastavljaju djelovati kao nezavisni vijećnici. Radi se o troje vijećnika, a iz stranke istupaju svi članovi te se ogranak raspušta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
