Obilježavanje Dana antifašističke borbe u šumi Brezovici kod Siska

Brezovica, 22.6.2018 - Svečano obilježavanje Dana antifašističke borbe u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska u šumi Brezovici. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Svečano obilježavanje Dana antifašističke borbe održat će se u subotu u šumi Brezovici kraj Siska.

Organizatori, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABH), Sisačko-moslavačka županija i Grad Sisak nisu objavili precizniji program komemoracije, ali su apelirali na sudionike da na spomenik polože cvijeće koje će im uručiti organizatori, a da novac uplate za obnovu spomenika.

Dan antifašističke borbe, prema povjesničarima, predstavlja kontinuitet s komemorativnom politikom socijalističkog režima, ali je i novi “nacionalizirani” praznik na čiju je afirmaciju presudno utjecao predsjednik Franjo Tuđman sa svojim odnosom prema Drugom svjetskom ratu.

Invazija Sila osovine na Sovjetski Savez 22. lipnja poslužila je kao iskra za formiranje prve partizanske jedinice u Hrvatskoj, u šumi blizu Siska. Ta jedinica, sastavljena uglavnom od Hrvata, koju su vodili Vladimir Janjić – Capo i Marijan Cvetković, sabotirala je važnu željezničku prugu u blizini, što je prvi čin oružanog otpora u Hrvatskoj.

Dan antifašističke borbe – zašto ga slavimo kao državni praznik?

Istraživanje: Najviše građana bi ukinulo Dan antifašističke borbe, a veliki broj ne želi migrante u svom naselju

Povjesničarka Vlatka Vukelić: ‘Istražili smo drugu stranu 22.lipnja, evo što se zapravo dogodilo’

Sudjelovanjem u antifašističkom pokretu Hrvatska se uvrstila na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu.

Zakonom Republike Hrvatske o blagdanima iz 1991. dan je proglašen državnim praznikom čime je službeno izražena povezanost Hrvatske ne samo s pobjedničkom koalicijom 1941.-1945., nego i s dostignućima Europe i svijeta na tekovinama pobjede nad fašizmom, ističe se na mrežnim stranicama SABH-a.

On nije bio prvi u Europi, ali je bio prvi u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Postojanje odreda pokazalo je da se Hrvati komunisti bore protiv ustaša, i to zajedno sa Srbima, ističu.

Glavni štab Hrvatske formirao je od tada do 1945. 251 partizanski odred, a Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOVJ) imali su 536 partizanskih odreda, što znači da je Hrvatska dala preko 45 posto partizanskih odreda Jugoslavije, kažu u SABH.

Povjesničar Drago Roksandić u jednom radu ističe kako je pozornost obilježavanju ovog događaja tijekom socijalističke Jugoslavije ovisila o jugoslavensko-sovjetskim ali i srpsko-hrvatskim odnosima, budući da je službeni Dan ustanka bio 27. srpnja.

Taj je ustanak bio masovan i služio je promicanju narativa Komunističke partije Jugoslavije o “narodnoj revoluciji”, ističu povjesničari Vjeran Pavlaković i Davor Pauković u nedavno objavljenom zborniku „Politički rituali i kulturno pamćenje trauma dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj“.

Prvi ustanak u Hrvatskoj zbio se 23. srpnja u srpskim selima Banije, četiri dana prije akcije u Srbu, dana koji je kasnije uzet za Dan ustanka naroda Hrvatske jer je taj ustanak imao veće razmjere, ističu u SABH.

No, na ustanak u Srbu pala je dvostruka sjena. Ustanici su počinili brojne zločine nad hrvatskim i muslimanskim civilnim stanovništvom, a izvjestan broj ustanika se kasnije deklarirao kao četnici. S druge strane, Srb je postao mjesto u kojem se definirala pobuna hrvatskih Srba protiv Zagreba te je mjesto ostalo na području tzv. Krajine sve do Oluje 1995. Sve je to potaknulo Tuđmana da 27. srpnja ukloni iz kalendara i već 1991. zamijeni ga 22. lipnjem, ističu Pavlaković i Pauković.

Prvih godina Dan se obilježavao s kratkim ceremonijama polaganja vijenaca na Oltaru domovine, na Spomenik narodnim herojima na groblju Mirogoj, te Spomenik palim antifašistima u parku Dotršćina.

Nakon 2000. godine predsjednik Stjepan Mesić preuzeo je službeno pokroviteljstvo komemoracije, u sklopu napora da obnovi legitimnosti hrvatskog antifašizma. Postao je prvi hrvatski predsjednik koji je sudjelovao na komemoraciji u šumi Brezovica 2006., a u kasnijim godinama iskoristio ga je za obračun sa svojim političkim protivnicima, koji su NDH naglašavali kao legitimnu hrvatsku državu u Drugom svjetskom ratu, kažu Pavlaković i Pauković.

Hrvatski sabor je 13. travnja 2005., donio „Deklaraciju o antifašizmu“, u kojoj se naglašava „visok doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma“.

Za dolazak na spomen obilježje potrebno je 20-ak minuta hoda makadamom do čistine u šumi, gdje se nalazi spomenik lokalnog kipara Želimira Janeša, podignut 1981. godine. Na toj ceremoniji nema vjerskih obreda. Pavlaković i Pauković podsjećaju da se dugi niz godina uz glavni spomenik nalazio partizanski spomenik koji je nekoć bio na glavnom trgu u Sisku, ali su 2014. godine lokalni kradljivci ukrali kip i uništili ga u pokušaju da ga prodaju za staro željezo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina