Sve do danas, već preko 400 godina, svakoga dana kao znak zahvale hrvatskim junacima za pobjedu u bitci kod Siska malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se i zvoni u 14 sati. Kao znak sjećanja na hrabbre vojnike Hrvate koji su Hrvatskoj “zaradili” najčasniji naziv u njenoj povijesti – “Predziđe kršćanstva”.
Ova bitka, nakon niza poraza kršćanskih vojski u 15. i 16. stoljeću, označila je prekretnicu u ratovima protiv Turaka.
Pobjeda Hrvata nad Turcima 22. lipnja 1593. značila je prekretnicu u strašnom osvajačkom ratu koji je islam nametnuo Europi i Hrvatima. Prijetnja islamizacije Europe i poraza kršćanskih snaga trajala je već stotinama godina od agresije Saracena pa sve do strašnih pohoda Turaka koji su osvojili sve zemlje do Hrvatske (Srbiju, Bosnu, Bugarsku, Grčku, Vlašku, veliki dio Ugarske…)
Do tog vremena muslimanski Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijećući se čak i u susjednu Sloveniju. Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević, osvajač hrvatskog i katoličkog grada Bihaća. Rođen je u Bosni pod imenom Niko Predojević, ali je poput tisuća tadašnje hrvatske i kršćanske djece, otet od muslimana, odgajan i novačen u jurišne muslimanske postrojbe – janjičare. Te elitne postrojbe turske vojske su napadale svoj narod i postajale njegovi progonitelji. Vlastita krv je ubijala i progonila vlastitu krv. Često su prema svojim sunarodnjacima upravo janjičari, rođenjem kršćani i odgojeni kao muslimani, bili najratoborniji i najsuroviji.
Hrvatski ratnici na braniku kršćanske Europe!
Janjičarske postrojbe su bile vrlo ratoborne i vojno sposobne. Poznate su po svojim podvizima janjičarske postrojbe Beograda, Soluna i Trapezunta na obali Crnog mora. Njihova visoka vojna naobrazba premašivala je znanja lokalnih paša i često bila presudna u odsudnom trenutku.
Hasan-paša Predojević je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i odatle pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.
Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga, od kojih su dobar dio činili Hrvati.
Europa u radosti zbog hrvatske pobjede nad Turcima!
Na današnji dan 22. lipnja 1593. došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi.
Bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda hrvatskih kršćanskih snaga protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II.
Sve do danas već preko 400 godina svakoga dana kao znak zahvale hrvatskim junacima za pobjedu u bitci kod Siska malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se i zvoni u 14 sati. Kao znak sjećanja na mladiće i vojnike Hrvate koji su Hrvatskoj “zaradili” najčasniji naziv u njenoj povijesti – “Predziđe kršćanstva”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
