Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javno savjetovanje uputilo je nacrt Zakona o hrvatskom jeziku. O tome što on zapravo donosi i što će značiti za sve nas u Dnevniku HTV-a govorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Na pitanje što će biti s riječima poput Wellness spa centar ili best buy, ministrica kaže da kada gledamo kako je nastajao hrvatski jezik i kada se gleda etimologija mnogih riječi, možda nismo svjesni da koristimo veliki broj tuđica.
“Jezik je ‘živo biće’, nematerijalno, ali živ je. Stalno se razvija, nadopunjuje i pronalaze se nove riječi i tako će se i dalje nastavljati razvijati”, dodala je.
Nacrt Zakona ide u javno savjetovanje, a na jesen ide u Sabor. Obuljen Koržinek je naglasila da Zakon uređuje korištenje upotrebe hrvatskog standardnog jezika od strane javnih institucija i bavit će se terminološkim usklađivanjem, posebno u smislu svih onih dokumenata koji se donose na razini EU-a koji imaju i hrvatsku inačicu.
“Tu je jako puno novih riječi, novih termina. Uvest će se jedna viša razina brige o jeziku u smislu lekture”, istaknula je.
Ovaj Zakon se, kaže ministrica, ni na koji način neće ticati kulturno umjetničkog stvaranja.
“Mi u samom Zakonu govorimo da treba njegovati bogatstvo različitih narječja, svega onoga što baštinimo i što hrvatski jezik čini specifičnim i bogatim”, objašnjava Obuljen Koržinek.
“Moramo osvijestiti što je standardni, hrvatski jezik”
Ističe i da moramo znati na kojem jeziku su pojedini nazivi nekih manifestacija ili nekih institucija ili događanja.
“Navikli smo na riječi koje dolaze iz engleskog jezika, pogotovo mladi ljudi koji su bilingvalni. Veliki broj njih ne vidi razliku u korištenju hrvatskog ili engleskog jezika, to je bogatstvo i to je dobro, ali moramo osvijestiti što je ono što je službeni, standardni, hrvatski jezik”, objasnila je Obuljen Koržinek.
Odlučili su se da ne bi kažnjavali one koji se Zakona ne budu pridržavali.
>Zakon o hrvatskom jeziku: Kako je jezik reguliran u drugim europskim zemljama?
“Ono što je važno je uspostava Vijeća za hrvatski jezik, donošenje Nacionalne politike razvoja jezika. Kroz raspravu stručnjaka koji će biti okupljeni u Vijeću i pomoći Vladi definirati prioritete, vidjet ćemo koji su instrumenti i politike za kojima mimo obrazovanja trebamo posezati da bismo podigli razinu svijesti, odnosno, da bismo unaprijedili jezičnu kulturu i učinili da što više naših građana, ali i onih koji sudjeluju u javnoj komunikaciji osvijesti potrebu njegovanja standardnog hrvatskog jezika”, istaknula je ministrica.
U Vijeću će, kazala je ministrica, biti predstavnici ključnih institucija i ono neće standardizirati jezik, niti će donositi normu.
“Normu donose stručnjaci, jezikoslovci. Oni pišu pravopise i gramatike. Na takav način se definira norma, a kroz Zakon, rad Vijeća i nacionalnu politiku, usklađivat će se terminologija, upotreba jezika, davati preporuke i raspravljati”, ističe Obuljen Koržinek za HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
