Na portalu Nove boje znanja, koji financira Vlada Republike Hrvatske, dana 21. prosinca 2016. objavljena je vijest: Izrađeni kriteriji za ponovni ustroj Ekspertne skupine za provođenje cjelovite kurikulne reforme. Kao njezin prilog objavljena je datoteka Kriteriji za prijavu za ERS.pdf. Međutim, ni u vijesti ni u PDF-u nije naveden sadržaj najavljen u njihovim naslovima. Naprotiv, u čitatelju bude niz nedoumica.
Naslov vijesti najavljuje da su izrađeni kriteriji za „ponovni ustroj“ Ekspertne skupine. Zašto ponovni ustroj? Pa mjerila i načela trebala su biti izrađena još za prvotni ustroj! Ali nisu bila. Hvala Posebnomu stručnomu povjerenstvu s Nevenom Budakom na čelu što je na ovaj način priznalo da proteklih dviju godina nije provodilo Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/14).
1. Je li i u prosincu 2016. Neven Budak strateg hrvatskoga odgoja i naobrazbe?
O dosadašnjoj provedbi strategijske mjere 2.1.1. Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja u svojem Izvješću od 3. studenoga 2016. (Izvjesce_PUROO) utvrdilo je:
„17. Iako je mjerom 2.1.1. Strategije određeno da je Posebno stručno povjerenstvo zaduženo za ustroj ERS-a u sklopu čega je trebalo izraditi kriterije i načela formiranja ERS-a, raspisati natječaj za izbor članova ERS-a i izabrati članove ERS-a, uvidom u dostavljane dokumente utvrđeno je da mjera nije provedena sukladno Strategiji. Naime, Ministarstvo je, a ne Posebno stručno povjerenstvo kako je predviđeno Strategijom, raspisalo javni poziv, a ne natječaj kako je to predviđeno Strategijom te je odluku o imenovanju (Prilog 4.) donio ministar. Uvidom u dostupne dokumente nije pronađeno obrazloženje za odstupanje od mjera Strategije. Dodatno, iako se javnim pozivom tražilo ‘voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikulne reforme’, ministar je 28. siječnja 2015. imenovao voditelja i šest članova. Jedan se od članova na javni poziv prijavio nakon proteka roka.
Iako je mjerom 2.1.1. Strategije određeno da je Posebno stručno povjerenstvo zaduženo za izradu kriterija i načela formiranja ERS-a, pregledom dostupne dokumentacije nije pronađen takav dokument. Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikulne reforme navodi uvjete koje trebaju imati oni koji se prijavljuju na javni poziv – Kandidati koji se prijavljuju za voditelja ili članove Ekspertne radne skupine moraju imati najmanje desetogodišnje iskustvo u području obrazovanja stečeno radom u nastavi ili na istraživanjima u obrazovanju te iskustvo vođenja većih razvojnih projekata, a prednost je međunarodno iskustvo u području svoje djelatnosti. Povjerenstvo smatra da je Posebno stručno povjerenstvo trebalo definirati načela i kriterije formiranja ERS-a prema odgojno-obrazovnim područjima, zastupljenošću stručnjaka iz znanosti i prakse, metodičara, savjetnika, predstavnika odgojno-obrazovnih i visokoškolskih ustanova. Međutim, kao što je navedeno, uvidom u dostupnu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da kriterije za izbor članova i formiranje ERS-a Posebno stručno povjerenstvo nije izradilo prije njihova izbora. U prilog tomu govori i činjenica da se u preambuli objavljenoga javnog poziva ne spominju kriteriji i uvjeti formiranja ERS-a“ (str. 11–12).
Zbog čega do danas nema posljedica tih utvrđenja, ni preuzimanja odgovornosti za promašaje zbog kojih lančano kasni provedba cijele Strategije?
2. Nezakonito tijelo
Posebno stručno povjerenstvo nema nikakvu izbornu legitimnost, nije riječ o zakonom uspostavljenom tijelu, pa nema ni legalnost, a njegovi članovi nisu izabrani sukladno Ustavu i zakonu, ni u demokratski uređenom postupku, ni nacionalnim suglasjem, niti su izabrani između više kandidata. Dapače, nije ih biralo ni jedno zborno tijelo, nego su postavljeni voljom jednoga jedinoga čovjeka koji više ne sudjeluje u političkom životu zemlje. Stoga ono nema legalnost i legitimnost skrbiti se o hrvatskom odgoju i naobrazbi prisvajajući sebi položaj senatora odgoja i naobrazbe.
U protekle dvije godine, od donošenja Strategije, položaj Posebnoga stručnoga povjerenstva nije uzakonjen; ono je jednostavno paradržavno, neinstitucijsko tijelo, koje služi kao izgovor za nerad saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanja i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti i obrazovanja i ustanovā iz njegova djelokruga, kao i Vlade Republike Hrvatske.
Pojedinačna osobna stručnost nekih njegovih članova ne može pretegnuti nad ideološkim ključem kojim su postavljeni, ne može odagnati opravdanu sumnju da neki u tom Povjerenstvu ne djeluju radi zajedničkoga dobra, nego radi uglavljenja svojih osobnih probitaka, i nad činjenicom da reformski tijek pretpostavlja istodobno usavršavanje, zauzetost i uspostavu savjesnoga i valjanoga rada u državnim i javnim službama koje posreduju u ostvarivanju strategijskih mjera i djelovanja, osiguravaju kontinuitet provedbe, imaju analitička umijeća i potiču djelotvornost promjena. U tom smislu postojanje Posebnoga stručnoga povjerenstva izravna je smetnja provedbi Strategije i smokvin je list za sve potrebe sustava koje se sada ne izgrađuju, nego razgrađuju. Vlada Zorana Milanovića formirala je Posebno stručno povjerenstvo i dala mu „ovlaštenja za ostvarenje reforme odgoja i obrazovanja, a ustanove koje čine odgojno-obrazovnu infrastrukturu preobrazila je u operativnu i administrativnu potporu. Razmještanje upravljanja izvan postojećih, zakonski osnovanih čimbenika dovelo je sustav do nedjelotvornosti i sporenja legitimnosti. Reformski procesi sustava odgoja i obrazovanja trebaju biti institucionalizirani“ (Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, Izvješću od 3. studenoga 2016., str. 19). Izvjesce_PUROO
3. Tobože u ime Strategije, a zapravo mimo Strategije
Prva rečenica objave od 21. prosinca 2016. kaže: „Prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, za ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikulne reforme (ERS) nadležno je Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije (mjera 2.1.1.).“ Međutim, Mjera 2.1.1. u cjelini Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br. 124/14) glasi: „Ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikulne reforme (ERS)“. Dakle, strategijska mjera ne sadržava riječ „cjelovite“ u nazivu Ekspertne radne skupine. Zašto Budakovo povjerenstvo ne poštuje Strategiju u njezinu izričaju?
Na str. 32 Izvješća o provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije od 26. travnja 2016. isto Budakovo povjerenstvo ustvrdilo je da je mjera 2.1.1. provedena („status: završeno“). Koje je opravdanje zato što se sad iznova provodi navodno već provedena mjera?
4. Pitanje mjerodavnosti: ministar ili Budak
U Strategiji stoji da je mjera 2.1.1. u djelokrugu Posebnoga stručnoga povjerenstva i da je ono, a ne Ministarstvo, zaduženo provesti je. Zašto se onda priopćava: „Posebno stručno povjerenstvo izradilo je prijedlog Javnoga poziva za prijavu kandidata za voditelja i osam članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikulne reforme te ga je dostavilo Ministarstvu znanosti i obrazovanja s ciljem što skorijega raspisivanja natječaja“? Ako se drži Strategije, zašto samo ne raspiše i ne provede natječaj?
Budući da u vijesti stoji da je Budakovo povjerenstvo predložilo Ministarstvu da raspiše natječaj, zašto priloženi prijedlog to ne podupire, nego niječe, jer uopće ne spominje riječ natječaj?
5. Ako ćemo prema Strategiji, Posebno stručno povjerenstvo tek treba osnovati
U uvodu Smjernica za provedbu Strategije stoji: „Radi koordinacije poslova oko provedbe Strategije, kao i usklađivanja s drugim srodnim strategijama te radi praćenja provođenja Strategije osnovat će se Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija.“ Međutim, povjerenstvo takvoga imena do danas nije osnovano.
Budakovo povjerenstvo ne smatra se Povjerenstvom „i [za] koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija“. Dokaz: uvid u portal Nove boje znanja, gdje samo sebe tako ne naziva.
Vlada je 6. studenoga 2014. osnovala, a tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović po svojem je nahođenju 20. studenoga 2014. imenovao povjerenstvo u čijem su imenu ispuštene riječi „[i za koordinaciju strategija i djelovanja na području…] tehnologije i inovacija“.
Hrvatskomu saboru do danas nije podneseno dvogodišnje izvješće o provedbi Strategije pa to Budakovo povjerenstvo do danas nema ni posrednu legitimaciju najvišega zakonodavnoga i predstavničkoga tijela hrvatskoga naroda i države.
6. Bez načela!
U Strategiji se navode četiri pokazatelja provedbe spomenute Mjere 2.1.1. To su: „[1.] Izrađeni kriteriji i [2.] načela formiranja ERS-a. [3.] Raspisan natječaj za izbor članova ERS-a. [4.] Početak rada ERS-a.“
Međutim, Budakovo povjerenstvo nije slijedilo Strategiju i nije sastavilo načela uspostave Ekspertne radne skupine. Dana 1. prosinca 2016. priopćilo je: „Povjerenstvo je izradilo nove kriterije i zadaće za voditelja i članove ERS-a.“ No, „novi kriteriji i zadaće“ nisu istoznačnice strategijskim „kriterijima i načelima formiranja“. Povjerenstvo iznova samovoljno prekraja i samovoljno tumači Strategiju. Drugim riječima, iznovice je prekršen drugi po redu pokazatelj provedbe mjere 2.1.1. time što Budakovo povjerenstvo nije utvrdilo ni jedno načelo za izbor članova Ekspertne radne skupine. A predlaže se i kršenje trećega pokazatelja provedbe prijedlogom da se objavi javni poziv, namjesto da se raspiše natječaj.
7. Opet javni poziv namjesto natječaja!
Rad Posebnoga stručnoga povjerenstva nije transparentan, pa se kao ni za prethodnih sjednica ne zna koji su članovi nazočili 37. sjednici 1. prosinca 2016. (predsjednik Neven Budak i članovi: Eli Pijaca Plavšić, Feđa Vukić, Ignac Lovrek, Petar Bezinović, Teo Matković, Tihomir Tomčić, Tomislav Filetin, Vlado Mrša, i Ana Tecilazić Goršić kao stručna suradnica), ni je li sjednica održana pri Uredu predsjednika Vlade, pri kojem bi povjerenstvo sukladno Strategiji trebalo djelovati, ni jesu li, kad i kako članovi naknadno odobrili materijal koji je upućen Ministarstvu, s obzirom da je on objavljen tek 20 dana nakon održavanja sjednice.
Da Budakovu povjerenstvu provedba Strategije nije ni bila na umu, potvrđuje priopćenje o svrsi 37. sjednice od 1. prosinca 2016.: „Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije sastalo se kako bi izradilo prijedlog Javnoga poziva za prijavu kandidata za voditelja i osam članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikulne reforme“. Dakle, kriterij o ukupno devetočlanoj radnoj skupini već su bili utvrdili izvaninstitucionalno, a sastali su se kako bi izradili „prijedlog Javnoga poziva“. I tu se ponavlja otklon od utvrđena standarda. Naime, Strategijom nije predviđena objava javnoga poziva, nego raspisivanje natječaja. Javni poziv služi za prijavu (jednosmjeran proces), a natječaj, prema slovu Strategije, „za izbor članova“. Javni poziv ne daje pravo ni na kakav pravni lijek, a natječaj daje.
Radi provedbe strategijske mjere 2.1.1. Vican-Glunčićevo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja u svojem Izvješću od 3. studenoga 2016. (Izvjesce_PUROO) preporučilo je:
„Izrada kriterija i načela formiranja ERS-a i ustroj ERS-a
Do mogućih izmjena i/ili prenošenja vrijedećih ovlasti između Strategijom definiranih tijela, a zbog što hitnijeg nastavka reformskih procesa s posebnim naglaskom na CKR, Povjerenstvo predlaže da se… pristupi realizaciji mjere 2.1.1. kako bi se uspješno dovršilo javno savjetovanje o kurikulnim dokumentima koje traje do 15. studenoga 2016. godine. Slijedom toga, Povjerenstvo preporučuje da sukladno pokazateljima provedbe mjere 2.1.1. Posebno stručno povjerenstvo (1.) izradi načela i kriterije formiranja ERS-a (što do sada nije bilo učinjeno) te ih javno objavi i stavi na javnu raspravu. Nakon javne rasprave, Posebno stručno povjerenstvo dužno je (2.) raspisati natječaj i imenovati ERS na temelju ranije određenih te javno raspravljenih i donesenih načela i kriterija. Povjerenstvo iznosi ovu preporuku jer navedena procedura osigurava dovršetak javnoga savjetovanja o kurikulnim dokumentima, odnosno nastavak aktivnosti cjelovite kurikulne reforme“ (str. 17).
Međutim, Budakovo je povjerenstvo ignoriralo tu preporuku i dostavilo Ministarstvu svoj prijedlog da objavi javni poziv za prijavu kandidatura. Je li riječ o neobaviještenosti, nerazumijevanju, nehatu ili namjeri?
Budakovo povjerenstvo ni iz drugoga pokušaja nije izradilo ni mjerila ni načela. Nije vidljivo ni da je pokušalo. Nanovo se pokreće proces imenovanja Ekspertne radne skupine bez utvrđenih mjerila i načela, dapače postupak njezina ponovna ustroja, kao da se već zna da će još jednom biti izabrani bivši članovi uz nadopunu dvaju novih.
8. Bijeg od preuzetih obveza
Datoteka koja se naziva Kriteriji za prijavu za ERS.pdf, kad se otvori, otkriva drukčiji naslov: „Javni poziv za prijavu kandidata za voditelja i osam članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikulne reforme“.
Predlagatelj Javnoga poziva u uvodu se poziva na točku II. Odluke o osnivanju Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Međutim, ta točka ni na što ne ovlašćuje ministra obrazovanja, pa ni na objavu predloženoga javnoga poziva. Točka II. podstavak 12. te Odluke, naime, određuje: „Zadaće su Povjerenstva: ustrojiti ekspertnu radnu skupinu za provođenje kurikulne reforme i druge ekspertne radne skupine.“ Stoga to nije valjana pravna osnova za ministrovo postupanje.
Javni poziv je institut nesuglasan provedbi mjere 2.1.1. Strategije. Ni nakon višekratnih upozorenja da to nije u redu, nije objašnjeno zašto Budakovo povjerenstvo ustrajava na tom obliku. Ako glavni strateg Strategije sad smatra da se u ovakvim slučajevima ne može provoditi natječaj, zašto tako nije zapisano u Strategiji? Koji je to propis donesen nakon 17. listopada 2014., a sukladno kojemu nije moguće raspisati natječaj, kako je predviđeno Strategijom?
9. Budak gura Jokićevu metodologiju koja nikad nije prihvaćena
Točkom I. Javnoga poziva predlaže se: „Ekspertna radna skupina za temeljnu zadaću ima vođenje procesa kurikulne reforme u skladu s izrađenim metodološkim pristupom.“ Međutim, taj „izrađeni metodološki pristup“ nije priložen javnomu pozivu, niti je, kad i gdje objavljen, niti je prošao javnu i recenzentsku provjeru niti je donesen, da bi ikoga obvezivao, niti se zna, niti može znati na što se taj pojam točno odnosi.
Ako se pod „izrađenim metodološkim pristupom“ smatra Prijedlog organizacije rada na cjelovitoj kurikulnoj reformi koji je sastavio Boris Jokić, nenavedenoga dana između 24. listopada 2014. (dan objave Strategije obrazovanja u Narodnim novinama) i 18. prosinca 2014. (dan objave Mornarova javnoga poziva za prijavu kandidata za ERS – budući da se u tom Prijedlogu ne govori o „javnom pozivu“, nego o „natječaju“ za pet članova ERS-a), valja reći da je riječ o privatnoj inicijativi koja nije institucionalno verificirana, niti se po njoj ikad postupalo.
Ako se pod „izrađenim metodološkim pristupom“ smatraju Pravila o radu u okviru cjelovite kurikulne reforme, valja reći da ona nisu formalno ni raspravljena ni donesena; budući da postoje samo u obliku Prijedloga od 6. rujna 2015. (inačica 1.2.).
Ako se pod „izrađenim metodološkim pristupom“ smatra Prijedlog okvira nacionalnoga kurikula, valja reći da on nije donesen, da nije na snazi, da nije mjerodavan jer njegov Prijedlog nije ni lektoriran, ni pozitivno recenziran sukladno strategijskoj mjeri 2.1.3., javna rasprava o njem nije dovršena i on nije usvojen. Osim toga, njegova temeljna metodologijska zamisao strukture uputničnih isprava u mnogomu je nesuglasna i suprotna strukturi uputničnih isprava iz Opisa cjelovite kurikulne reforme u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014.[1]
Ako se pod „izrađenim metodološkim pristupom“ smatra pokazatelj provedbe strategijske mjere 2.1.2. („Izrađen koordinirani metodološki pristup izradi kurikulnih dokumenata“), javnost je uskraćena za podatak kad je, tko i kako proveo tu mjeru, posebno imajući u vidu da se istodobna izradba uputničnih isprava šest različitih, subordiniranih, susljednih razina zdravorazumski nikako ne može smatrati koordiniranim pristupom.
10. Predjudiciranje i tjeranje po starom
Prijedlog javnoga poziva u točki III. prejudicira da nova Ekspertna radna skupina treba „dovršiti rad“ na Okviru nacionalnog kurikula“, ustrojiti i osposobiti stručne radne skupine „za dovršenje“ nacionalnih kurikulnih isprava, „dovršiti predmetne/modulne kurikule u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju“, iako javna rasprava pokazuje da se vrijednosno i metodološki pogrješan prijedložak ne može doraditi.
Točka III. Prijedloga javnoga poziva proturiječi točki IV. prema kojoj: „Kandidati koji se prijavljuju za voditelja dužni su priložiti razrađen prijedlog rada u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.“ Dosadašnji rad na cjelovitoj uputničnoj reformi nije bio u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, pa se valja odlučiti hoće li se nastaviti po loše utrtom putu, ili će se krenuti iz početka.
Uključiti sve zainteresirane, koji hrvatskom školstvu žele dobro je jedno, a nešto je posve drugo nastaviti graditi kulu od karata onih koji su lansirali predloženu Cjelovitu uputničnu reformu.
Cjelovitu kurikulnu reformu, kakvu je vodio i iza sebe ostavio Boris Jokić, treba odbaciti i samo se na tom temelju može početi graditi. Zajedništvo i napredak ne mogu se temeljiti na novim lažima, podmetnutim obmanama, lažnim kompromisima i trulom nagodbenjaštvu.
Jedne treba usmjeriti da rade, a druge da prosuđuju, propituju, provjeravaju, vrjednuju. U tom smislu nema mjesta isključivosti. Ali temelji moraju biti valjani, ustavni, i radi zajedničkoga dobra, a ne uski, partikularni, ideološki, radi privatnih probitaka.
11. Ponavljanje Javnoga poziva od 18. prosinca 2014.
Prijedlog Javnoga poziva od 21. prosinca 2016. zapravo je plagijat Javnoga poziva od 18. prosinca 2014.
Naslov je isti osim što je broj članova povećan s pet na osam.
Pravna osnova u uvodu je ista.
Temeljna zadaća iz točke I. ostala je ista: „vođenje procesa kurikulne reforme“.
Točka V. prepisuje točku VII. prijašnjega Javnoga poziva uz umetak da „Kandidati za voditelja moraju imati iskustvo vođenja većih projekata u području obrazovanja“. Odredba je pravno neuporabljiva jer se ne traži više voditelja nego jedan, a „vođenih većih projekata u području obrazovanja“ pravno je neodređen i jednoznačno neodrediv pojam.
Točka VI. stavak 1. prepisana je točka VIII. stavak 1. prijašnjega Javnoga poziva.
Budakovo povjerenstvo time nije provelo mjeru 2.1.1., nego je potvrdilo da ni iz dva pokušaja nije kadro to učiniti.
12. Mjerila izbora tek treba utvrditi
Prijedlogom Javnoga poziva zapravo uopće nisu utvrđena mjerila i načela za izbor članova Ekspertne radne skupine. Kao uvjet, primjerice, nije određeno trebaju li voditelj i članovi poznavati hrvatski odgojno-obrazovani sustav i tradiciju i u kojem opsegu, ili znati da će mjesto rada biti u Zagrebu; koliko će vremenski trajati; hoće, kako i koliko biti plaćeno; koga i kada trebaju izvješćivati; komu odgovaraju; tko će i kako vrjednovati pristupnike; imaju li prednost pri izboru invalidi, hrvatski branitelji i pripadnici nacionalnih manjina; čime se dokazuje koja od ekspertiza iz točke VI.; što znači „dugogodišnje iskustvo rada“ u nekim područjima; što znači „istraživač iz područja obrazovanja“. Nije određeno koje se kvalifikacije, akademski naslovi ili radno iskustvo priznaju za „ICT-područje“, a koje za „STEM-područje“; što se sve smatra „nastavničkim fakultetom“.
Zašto među profilima ni jedno mjesto nije pridržano za tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene, humanističke znanosti, za umjetničko područje ni za interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti (ako se slijedi vrijedeća podjela znanstvenih područja)?
Odnosno, ako se slijedi podjela odgojno-obrazovnih područja prema NOK-u, donesenom 2011., kako je preporučilo Vican-Glunčićevo Povjerenstvo, zašto među profilima nije predviđena zastupljenost stručnjaka za odgojno, jezično-komunikacijsko, matematičko, umjetničko i tjelesno i zdravstveno područje, te zašto predviđeni profili iz prirodoslovnoga i tehničkoga i informatičkoga područja nisu navedeni hrvatskim jezikom?
Zašto opet nije predviđen ni jedan stručnjak za metodologiju i metodiku?
Ključni su nedostatci Prijedloga javnoga poziva to što nema razloga zašto bi Ekspertna radna skupina trebala imati devet članova i što nema pravih mjerila i načela za izbor članova. Zadaće radne skupine pak nisu ni izbliza jasno zamišljene jer nedostaje ključna informacija: bi li to bio angažman na puno radno vrijeme, dio radnoga vremena ili dragovoljački rad u slobodno vrijeme?
13. Opet se sustavno ignorira odgoj
Nadasve je nejasno kako se reforma može provoditi i odnositi na „odgoj“:
- ako se u točki III. podstavku 6. govori o „osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju“ (izostavljajući odgoj),
- ako se u točki III. podstavku 7. govori o „gimnazijskom obrazovanju“ (izostavljajući odgoj),
- ako se u točki III. podstavku 8. govori o „učenju i poučavanju“ “ (izostavljajući odgajanje),
- ako se u točki V. traži „najmanje desetogodišnje iskustvo u području obrazovanja“ (izostavljajući odgoj), „najmanje desetogodišnje na istraživanjima u obrazovanju“ (izostavljajući odgoj) i „iskustvo vođenja većih projekata u području obrazovanja“ (izostavljajući odgoj).
Budakovo povjerenstvo u točki VI. predlaže da članovi Ekspertne radne skupine „imaju ekspertizu“ u jednom od pet područja od kojih se ni jedno ne odnosi na odgoj, nego na:
1. „općeobrazovne kurikule“ (izostavljajući odgojne),
2. „kurikule u strukovnom obrazovanju“ (izostavljajući odgoj),
3. „ishode učenja i postignuća učenika“ (izostavljajući „odgojne ishode“),
4. „obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja“ (izostavljajući njihovu odgojenost) i
5. „udžbenike, nastavna pomagala i digitalne sadržaje“ (izostavljajući ljudskost, timski rad i bilo koju krjepost). Dakle, ne traže se nikakve posebna umijeća i sposobnosti koja se inače u sličnim prilikama očekuju.
Uvjet o „ekspertizi“ uopće nije jasan i čini se vrlo problematičan. Kakvu ekspertizu? Čiju ekspertizu? Tko je odobrio ili će odobriti tu ekspertizu? Je li namjera toga da se izbor ograniči samo na one koji su već radili na pisanju uputnika 2015.?
14. Zaključak
S predloženim Javnim pozivom ni jedan ministar za ozbiljno ne može ni na javnu raspravu, ni u javni poziv, ni na natječaj.
——————————————————————————————————
[1] Strategijom je bilo predviđeno da se nastava izvodi prema predmetnim, međupredmetnim i modulnim uputnicima, ali su Prijedlogom okvira nacionalnoga kurikula (PONK) izostavljeni „modulni“ uputnici.
Strategijom uopće nije bilo predviđeno postojanje uputnika „područja“ kakvi su zamišljeni PONK-om i kakvih je sedam predloženo 2016.
Strategijom nije bilo predviđeno postojanje uputnika „međupredmetnih tema“, a PONK-om ih je zamišljeno i 2016. predloženo čak sedam.
Strategijom je bilo predviđeno da predmetni uputnici budu odvojeni za osnovnu školu, gimnazije, strukovne i umjetničke škole, a PONK-om je predviđeno i 2016. predloženo donošenje objedinjenih uputnika za osnovno i srednje školovanje (bez razlike vrste, smjera i trajanja srednje škole) za 23 nastavna predmeta, jezike nacionalnih manjina i sedam međupredmetnih tema.
Strategijom nije bilo predviđeno da tri okvira budu dio uputničnih isprava, niti da se zovu kako su nazvane u PONK-u i u prijedlozima iz 2016.
[2] U Radnom materiju strategije (od 16.9.2013.), za javnu raspravu, preteča ovoga organigrama objavljena je na str. 23, ali se u njoj ne spominje ni međupredmetni ni međuprometni kurikul. No, na str. 34 Prijedloga strategije, koji je bio točka dnevnoga reda 172. sjednice Milanovićeve Vlade i objavljen je 2.7.2014., nalazi se ovaj organigram i u njem dva puta piše „međuprometni“. Isto tako („međuprometni“) dva puta stoji na str. 36 Prijedloga strategije koji je Vlada 3.7.2014. dostavila ga Hrvatskomu saboru i koji je Hrvatski sabor raspravio i donio. Konačno, tako stoji i u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske, broj 124/14 od 24. listopada 2014. i na str. 52 knjige koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2015. tiskalo pod naslovom Nove boje znanja: Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (PDF napravljen 7.9.2015.). Na svim tim izdanjima nisu naznačeni ni lektor ni korektor, nego samo „jezični savjetnici“ Željko Jozić i Lana Hudeček, oboje iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, oboje suautori Hrvatskoga pravopisa iz 2013. prema kojem Strategija nije napisana ni jezično ispravljena.
* Petar Marija Radelj, Dubrovčanin stalno nastanjen u Zagrebu, teolog i arhivist, urednik, leksikograf, prevoditelj, dobrovoljac i aktivist građanskoga društva, nije član ni jedne stranke ni udruge. Ustrajno se zalaže za naravni zakon, ljudska prava, demokraciju, izgradnju vladavine prava i uspostavu odgovornosti u javnom prostoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
