Završio je prvi dan druge međunarodne konferencija udruge U ime obitelji pod nazivom “Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti” koja je i ovaj put bila ispunjena zanimljivim panelima i radionicama koje su bile namijenjene roditeljima, učiteljima, odgojiteljima i svima koji su na bilo koji način povezani s odgojem djece.

Počela druga međunarodna konferencija udruge U ime obitelji: Prve rasprave o obrazovanju u Hrvatskoj, kod kuće i u jednospolnim školama

Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Ivana Penavić, voditeljica projekta udruge U ime obitelji “Roditelji odlučuju o odgoju svoje djece”, kojim se želi potaknuti roditelje na suradnju i aktivnije uključivanje u rad vijeća roditelja škola i cijelog odgojno-obrazovnog sustava, istaknula je kako bi roditelji trebali biti ravnopravan partner školama koje pohađaju njihova djeca i aktivniji sudionici u obrazovnom sustavu i radu vijeća roditelja škola.

“Roditelji su prvi i najvažniji u odgoju svog djeteta i prirodno je da onda surađuju s ustanovom u kojoj njihova djeca od dobi od sedam godina provode pola dana”, naglasila je Penavić.

dsc_4719

Saša Mikulčić je predsjednik vijeća roditelja osnovne škole u Velikoj Gorici i jedan od pokretača velike akcije kojom je predloženo da jedinstvena obuća za djecu škole budu tenisice Startas, tvrtke Borovo.

Saša Mikulčić: Vijeće roditelja je važno zbog mogućnosti da se razne ideje uz pomoć škole pretvore u velika djela

“Na uključivanje u vijeće roditelja ponukala me mogućnost da svojim iskustvom i znanjem djeluje, poboljšam rad škole te da pokrenemo neke nove projekte, neke nove ideje za školu i svoje dijete”, rekao je Mikulčić dodavši kako trenutno ne vidi velike pomake, te kako je akcija vezana uz tenisice Startas bila dosad najveća koja je pokrenula veliku lavinu pozitivnih komentara u Hrvatskoj.

“Vjerujem kako će biti još mnogo akcija i projekata koji će ostaviti još bolje rezultate”, rekao je dodavši kako je projekt udruge U ime obitelji “Roditelji odlučuju o odgoju svoje djece” vrlo koristan: “Jako je važno dobro informirati i educirati roditelje i nastavnike koji će sve te informacije pružiti dalje roditeljima, kako bi se isti uključili u rad vijeća”.

dsc_4779

Mr. sc. Petar Marija Radelj katolički je teolog i arhivist, zaposlen kao urednik dječjih knjiga i slikovnica, a u svom predavanju o mjestu odgoja u Cjelovitoj kurikulnoj reformi naglasio je kako odgoj u Kurikulnoj reformi nije uopće važan te kako je potpuno zapostavljen.

“Potrebna je odgojna preobrazba u hrvatskom društvu – ona mora krenuti sa svih strana, iz baze – da ljudi, roditelji poglavito, posvijeste da bez odgoja neće imati djecu – da onoga časa kad su odlučili stvoriti obitelj, preuzeli su na sebe obvezu da će biti otvoreni životu, da se novi život začne u braku, no onog časa kad su ga rodili, nisu završili svoj posao – dijete ima pravo na doličan odgoj”, naglasio je Radelj dodavši kako Hrvatski sabor nema matični odbor za odgoj, dok ih ima za 30-ak drugih područja.

“Imamo strukturne rupe, a bez promjene zakona nećemo ući u pore, nećemo moći mijenjati društvo, kad bismo uspjeli promijeniti svijest da nam je umjesto sadašnje tendencije kurikulnom reformom odgoj nepotreban, kad bismo uspjeli povećati svijest da nam je zakon itekako potreban – djelovali bismo preventivno na mnoge neželjene slučajeve da se ne dogode, imali bismo mnogo zrelije i odgovornije ljude sposobnije za život”, rekao je dodavši kako bi društvo s minimalnim ulaganjima u odgoj, kad bi htjelo, moglo postići fantastične rezultate.

dsc_4799

Ivan Munjin, magistar teologije i član Upravnog odbora U ime obitelji, govoreći o Građanskom odgoju za ljudsko dostojanstvo, naglasio je kako je važno prepoznati obitelji i roditeljski odgoj kao temeljni čimbenik za građanski odgoj uopće.

“Općenito treba jačati ulogu roditelja i obitelji u obrazovnom sustavu, ali i raditi na povezivanju obitelji i škole, jer kad su roditelji aktivni, primjerice, u vijećima roditelja, istraživanja pokazuju da onda ishodi odgoja i obrazovanja, kao i kompetencije koje se stječu, budu veće kod djece čiji su roditelji angažirani njihovom vlastitom odgoju i obrazovanju”, naglasio je Munjin dodavši kako je važno da se omoguće priručnici o Građanskom odgoju za roditelje, koji će se njima služiti.

“Važno je da se razvijaju različiti modeli djelovanja roditelja na razini lokalne i školske zajednice u koju će biti uključeni roditelji, djeca i djelatnici škole”, naglasio je Munjin te dodao kako takve oblike djelovanja već vidi u projektu udruge U ime obitelji “Roditelji odlučuju o odgoju svoje djece”.

dsc_4900

Dr. sc. Danijel Labaš, profesor na Hrvatskim studijima i voditelj projekta “Djeca medija” govoreći o medijskom odgoju i njihovom utjecaju na formiranje stavova, vrijednosti i ponašanja, ukazao je na važnost medijske edukacije i uloge roditelja, edukacijskih programa i institucija.

Istaknuo je činjenicu kako djeca do osam godina ne raspoznaju razliku između reklama i televizijskog programa te da dnevno televiziju gledaju više od dva sata, a na internetu provode više od tri sata.

“Vodimo računa o tome što društvo nameće našoj djeci”, naglasio je Labaš dodavši kako 62 posto građana u Hrvatskoj smatra da je edukacija najvažnija: “Pa učinimo onda nešto po tom pitanju! Nemojmo pri tome zaboraviti važnu ulogu roditelja, učitelja”.

“Nemojmo samo kritizirati medije – medije pretvarajmo u svoje prijatelje. Ako su nam mediji prijatelji, njima se onda ne robuje. Nemojte zaboraviti – svi smo mi djeca medija – sve počinje s medijima u našoj obitelji”, zaključio je profesor Labaš.

dsc_5044

Ksenija Abramović, direktorica Laudato televizije, predstavila je pozitivan utjecaj programa Laudato televizije na djecu i mlade posebno ističući kako su željeli biti televizija za djecu i mlade.

“Ne želimo Boga getoizirati, želimo ovu televiziju namijeniti svima, šireći kršćanske, pozitivne vrijednosti”, naglasila je dodavši kako je najgledanija emisija – Božanstvena komedija – namijenjena upravo mladima.

dsc_5144

Dr. sc. Suzana Vrhovski-Peran, glavna urednica Informativne katoličke agencije govorila je o slici obitelji u hrvatskim medijima te pojasnila kako su provedena istraživanja pokazala da je obitelj najveća vrijednost za hrvatske građane – čak 98 posto ih je reklo da im je obitelj najveća vrijednost.

“Mediji postaju izazov obiteljskom životu, donose promjene u obiteljski život”, rekla je Vrhovski-Peran dodavši kako se obiteljska tematika pojavljuje u medijima vrlo malo, pogotovo uzevši u obzirom njezinu važnost – prikazuje se većinom incidentalno, često senzacionalistički.

“Medijski posredovana stvarnost posebno je opasna za mlade koji nemaju vlastito iskustvo – no to iskustvo onda dobivaju iz medija koji imaju negativnu sliku braka i obitelji”, naglasila je Vrhovski-Peran dodavši kako svjetski mediji, kada donose sliku o obitelji, većinom donose iskrivljenu sliku – obitelj je za njih slučaj, sablazan.

dsc_5234

Nakon zanimljivih panela uslijedile su različite radionice. Jednu od njih je držao Nino Raspudić na temu Medijsko stvaranje kulture, koja je bila popunjena do zadnjeg mjesta.

“Očito je da imamo neravnotežu između onoga što je medijska slika stvarnosti i onoga što politička, vrijednosna i društvena stvarnost zaista jest. To se najbolje pokazalo referendumom o ustavnoj definiciji braku gdje je 90 posto medija guralo opciju protiv, a 70 posto birača se opredijelilo za. Postavio sam pitanje zašto je tome tako – zašto stanje u medijima ne odražava taj pluralizam koji postoji u društvu, uz jednu jasnu većinu ljudi konzervativnije opcije? Zašto u jednoj većinski konzervativnoj Hrvatskoj, gdje je golema većina u javnom RTV servisu i u komercijalnim medijima, pogotovo u neprofitnim koje smo plaćali javnim sredstvima, zastupa suprotne vrijednosti?”, upitao je Raspudić dodavši: “Naravno, pluralizam je dobrodošao, ali zašto taj disbalans?! Pokušao sam dati i povijesne razloge – od naslijeđa totalitarizma, gdje je medijska slika bila potpuno partijski kontrolirana, proizvodili su se kadrovi takvi kakvi jesu, do nekih procesa koji su se događali kasnije”.

dsc_5327

Promjenu i iskorak u cijeloj takvoj situaciji prvenstveno vidi u promjenama unutar javnog RTV servisa – gdje treba omogućiti istinski pluralizam.

“Što se tiče komercijalnih medija – potrebno je srediti tržište, jasniju regulativu koncesija. Imali smo mutne igre u predstečajnim nagodbama – tu treba uvesti red da imamo doista slobodno medijsko tržište, a ne monopol interesnih skupina uvezanih politički i medijski. A što se tiče neprofitnih medija, ja nisam protiv financiranja neprofitnih medija, ali to moraju biti vrlo jasni kriteriji i njegovati na taj način medijski pluralizam, a ne jednoumlje u smislu 50 nijansi crvene”, zaključio je Nino Raspudić.

Izvor: narod.hr