Hrvatska bi od 11. srpnja mogla ostati bez čelnog čovjeka Vojno-sigurnosne obavještajne agencije. Aktualnom ravnatelju istječe mandat, a premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović još se nisu dogovorili o imenovanju njegova nasljednika. O tome je li VSOA postala politički talac i kako cijeli slučaj može utjecati na sigurnost građana i države u skoroj budućnosti za HRT govorio je stručnjak i predavač na Odjelu za forenziku Sveučilišta u Splitu Tonći Prodan.
Prodan se osvrnuo na činjenicu da VSOA-u vodi osoba koja je već devet mjeseci u ostavci, a objasnio je i kako bi trebao funkcionirati postupak imenovanja novog ravnatelja te eventualne sankcije.
“Radi se o generalu Ivici Kinderu koji je još uvijek na čelu VSOA-e, čim osoba ponudi ostavku, onda treba ući u te razloge. Predsjednik Vlade i Republike zapravo surukovode i usmjeravaju rad službi. Osim njih, tu su i druge agencije odnosno državna tijela. Stručni nadzor provodi Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, tu rade profesionalci, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor, ova tijela su ovlaštena za provoditi nadzor”, kazao je.
Važnost nacionalne sigurnosti
Upozorio je da treba utvrditi postoji li krivnja čelne osobe VSOA-e, te ako postoji, onda ona treba biti podvrgnuta kaznenom postupku. Naglasio se da približava vrijeme kada bi se trebalo imenovati novog ravnatelja, a ako do toga ne dođe, kaže, agencija bi mogla ostati paralizirana.
“Služba bi bila paralizirana samim time što nema imenovanog zamjenika ravnatelja VSOA-e, što znači da neke stvari ne bi mogao raditi nitko osim ravnatelja. Rješenje se može naći u jednom danu, ali mora postojati konsenzus”, dodao je Prodan.
Prodan je objasnio ulogu koju VSOA igra u društvu te otkrio kojim se aktivnostima VSOA bavi kada je u pitanju zaštita nacionalnih interesa RH.
>VSOA još nema novog ravnatelja; Banožić pozvao Milanovića da potpiše odluku o imenovanju
“Sigurnost je važna. VSOA igra tu vrlo važnu ulogu. Ona je zapravo ustrojstvena cjelina MORH-a. Ona je zadužena za prikupljanje i obradu podataka koji su važni za opstojnost i suverenitet Republike Hrvatske. Te informacije se mogu ticati naoružanja, stanja na terenu, o procjeni budućih zbivanja, radi se o jednom segmentu koji je jako važan”, istaknuo je.
Naglasio je koliko je ovakva institucija bitna za očuvanje stabilnosti i nacionalne sigurnosti.
Može doći do operativne paralize
Prodan ističe da dolazi do svojevrsnog paradoksa jer u odsutnosti ravnatelja, odluke donosi zamjenik, koji također nije imenovan. Iz toga proizlazi kako može doći do paralize operativnih aktivnosti.
“Zakon je tu vrlo jasan. Radom VSOA-e rukovodi ravnatelj. U odsutnosti, zamjenik ravnatelja, za kojega smo rekli da ga nemamo. Neke druge ustrojstvene cjeline VSOA-e, njima rukovode pomoćnici i načelnici. Ima određenih poslova i nadležnosti koje rješava isključivo ravnatelj. Između ostaloga, tu je donošenje podzakonskih akata koje donosi sam, a neke predlaže ministru, tu je i zapošljavanje kadra”, objašnjava Prodan.
Dodao je kako postoje tijela koja reguliraju rad agencije, ali kako i sam ravnatelj pripadnik većine tih tijela. Upozorio je kako je konsenzus među akterima “nužnost i strateški cilj”.
“Postoje neka druga tijela koja su važna, to je Vijeće za nacionalnu sigurnost, u tom vijeću je ravnatelj VSOA-e. Postoji i Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih službi gdje sjedi ravnatelj VSOA-e uz ravnatelja SOA-e, predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost, člana Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost i savjetnika predsjednika republike za nacionalnu sigurnost. Konsenzus je nužnost i važan strateški i operativni cilj”, ističe Prodan.
Obavještajna zajednica između dvije vatre
Prodan je spomenuo kako ovakve situacije nisu rijetkost kada se radi o kohabitaciji.
“Ne želim ih pravdati jer je nacionalna sigurnost bitna za sve građane. Zakon je takav da oba aktera moraju biti suglasni s kandidatom kojeg se predlaže. Tu je važno ponuditi dobre kandidate”, dodaje.
Objasnio je i činjenicu da je obavještajni sustav bolje funkcionirao za vrijeme Domovinskog rata nego u miru.
“Slažem se da je obavještajna zajednica dobro funkcionirala u vremenu rata. Nije to samo kod nas tako, poznato je da su društva žilava i otporna na krize. Neke druge stvari su tada manje bitne. U takvim situacijama se ne ide na manje stvari. Ide se obraniti živote ljudi, jer za nekoordiniranost nema mjesta u ratu”, ustvrdio je Prodan.
Tajno prikupljanje podataka
Prodan je pozvao političare da se usmjere prema nacionalnoj sigurnosti jer je to jako bitna stvar. Upozorio je da je ravnatelj zadužen za pet od devet mjera koje su potrebne za tajno prikupljanje podataka. Istaknuo je da se takvim prikupljanjem bori protiv terorizma.
“Kada se radi od tajnom prikupljanju podataka, tada recimo postoji devet mjera koje su zakonom predviđene, od tih devet, pet ih odobrava ravnatelj. To govori u prilog činjenici koliko je njegova uloga važna. Tu se može raditi o ozbiljnim ugrozama kao što su terorizam ili rat u Ukrajini”, naglasio je stručnjak.
Prodan je kazao kako misli da je postojeći zakonski okvir dobar te da je kompatibilan s parlamentarnom demokracijom.
“Mislim da je zakon dobro postavljen jer osim predsjednika i premijera, tu svoju ulogu ima i Sabor, dakle zakonodavno tijelo ima mogućnost nadzora. U parlamentarnoj demokraciji ovo je jedan sasvim dobar model”, zaključuje Prodan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
