Ministarstvo znanosti i obrazovanja nikad nije objavilo prijave pristigle na javni poziv od 18. prosinca 2014. za imenovanje voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine za provedbu kurikulne reforme, a dokumentaciju, koju je to središnje tijelo državne uprave u ožujku 2018. dostavilo portalu Narod.hr, zaljubljenici u Borisa Jokića ne priznaju.
Zoran Milanović, Neven Budak, Vedran Mornar ni Staša Skenžić nikad nisu objasnili zašto su bili raspisali javni poziv, a ne natječaj, kako je bilo predviđeno mjerom „2.1.1. Ustroj Ekspertne radne skupine“ u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvatski sabor donio 17. listopada 2014. U emisiji Peti dan HTV-a 13.4.2018. Boris Jokić je izjavio da nije bilo moguće raspisati javni natječaj, nego samo javni poziv.
To otvara pitanje kako je moguće da to nije znao Vladin Ured za zakonodavstvo, ni Milanovićeva Vlada koja je Saboru predložila tu i takvu strategiju, ni Sabor koji je tu i takvu strategiju donio. Dobro obaviješteni će reći da je Strategija donesena usprkos nizu zakona, kršenjem svake moguće procedure, neosvrtanjem ni kakva stručna mišljenja, parainstitucijskom političkom voljom i utjecajem.
Zoran Milanović, Neven Budak, Vedran Mornar ni Staša Skenžić nikad nisu objasnili zašto su 18.12.2014. bili raspisali javni poziv za izbor voditelja i PET članova Ekspertne radne skupine, a onda, suprotno vlastitomu pozivu, 28.1.2015. imenovali voditelja i ŠEST članova Ekspertne radne skupine. Već je time poslana jasna poruka da se provoditelji tobožnje reforme uopće ne će držati prava, zakona ni vlastitih najava.
Portal Narod.hr objavio je 21.3.2018. dokumente Ministarstva znanosti iz kojih je očito da su prijave pet od šest imenovanih neregularne, protupropisne i namještene.
Primjerice, Boris Jokić nikad nije objasnio kako je njegova prijava, poslana e-pismom 9.1.2015. u 16.06, zaprimljena u Ministarstvu ranije toga dana, u 9.58. Dapače, većina članova prvoga ERS-a prijavila se na taj „način“.
No, na jednom se forumu 18.4.2018. tvrdi se da su sve prijave u tom postupku pravodobne i uredne, jer da su poslane redovitom poštom i zaprimljene u Ministarstvu „u vrijeme kada pošta dolazi do urudžbenog“. Apologeti toga pokreta smetnuli su s uma da to nije održivo prema ispravama koje Ministarstvo ima jer, prema prijemnim naljepnicama, to bi značilo da redovita pošta dolazi u Ministarstvo istoga dana, 9.1.2015. dva puta: u 9.58 i u 13.25.
Na spomenutom se forumu čitateljima objašnjava da su čitatelji portala narod.hr „urotnici“, a svima dobronamjernima pojavu tumači ovako: „Zašto su slali dokumentaciju i poštom i mailom? Zato što to u praksi jednostavno tako zna funkcionirati. Ti (ne ti, naravno) pošalješ hard copy dokumentaciju na javni natječaj/poziv, a onda te oni, kad je zaprime nazovu i pitaju: “Oprostite, možete nam to poslati i na mail, da imamo i u elektroničkom obliku, molimo Vas?” Ali OK, ne moraš ti to znati. Na to narod.hr i računa. Recimo. Možda su jednostavno debili, možda uopće ne računaju na ništa, samo su kognitivno potkapacitirani. Plus tko o čemu, kurva o poštenju.“
Ova teorija ekipe Borisa Jokića potiče nekoliko novih pitanja:
Zašto bi Ministarstvo urudžbiralo prijave pristigle e-poštom, a ne i one fizičkom poštom, da su poslane i zaprimljene? Ministarstvo je, naime, zaprimilo jednu prijavu (Ružice Vuk od 5.1.2015.) kao fizičku poštu (8.1.2015.), a ostalih šest prijava primilo je e-poštom te je urudžbiralo te prijave, a ne navodne poslane poštom.
Da su prijave slane i fizički i elektronički, ne bi bile poslane istodobno, a ne naknadno i to nakon završetka radnoga vremena 9. siječnja 2015. u: 16.06, 17.45, 18.18 i 21.39?
Da su prijave slane i fizički i elektronički, ne bi li Ministarstvo u postupku pristupa informacijama bilo dostavilo te, pravodobne prijave, a ne one koje su mu poslane nakon što su tobože prijave bile zaprimljene?
Da su prijave u elektroničkom obliku tražene naknadno, bi li tri prijave bile urudžbirane nakon slanja, a ostale četiri prije njihova slanja?
Da je cijeli postupak bio farsa potvrđuje još jedan detalj: redoslijed klasifikacijskih oznaka.
Ružica Vuk, prijava zaprimljena 5.1.2015., treći dan nakon što je poslana, i to pod klasu 602-01/15-01/0034.
Tomislav Reškovec, prijava zaprimljena 8.1.2015., prije nego je poslana, i to pod klasu zadnji broj 62.
Branislava Baranović, prijava zaprimljena 9.1.2015., prije nego je poslana, i to pod klasu zadnji broj 67.
Boris Jokić, prijava zaprimljena 9.1.2015., prije nego je poslana, i to pod klasu zadnji broj 54.
Zrinka Ristić Dedić, prijava zaprimljena 9.1.2015., prije nego je poslana, i to pod klasu zadnji broj 55.
Suzana Hitrec, prijava zaprimljena nakon roka, 12.1.2015., i to pod klasu zadnji broj 57.
Branka Vuk, prijava poslana nakon roka, 12.1.2015., nikad nije urudžbirana.
Kako je moguće da je u postupku imenovana osoba, koja se prijavila nakon proteka roka, a čija prijava nikad nije ni urudžbirana (službeno zaprimljena)?
Kako je moguće, osim namještaljkom, da su prijave u istom nizu zaprimljene: pod broj 54, 67 i 55 u petak, pod broj 57 sljedeći ponedjeljak, a prije svih njih u četvrtak 8. siječnja pod broj 62? Prema datumu i satu primitka slijedilo bi da su klase (koje računalo automatski dodjeljuje) otvarane ovim redom: 34, 62, 54, 67, 55 i 57! Očito je da to nisu bile valjane i pravodobne prijave.
Na spomenutom forumu pseudonim koji se skriva iza pojma Mr Smoogj čitatelje podučava još koječemu: „Ti em ne znaš čitati, em ne znaš kako funkcionira pošta. To što je dokumentacija zaprimljena prije nego je vrijeme na mailu znači – halo! – da je hard copy zaprimljena upravo u to vrijeme kad piše. Što znači, da ti dotatno pojasnim, jer očito treba, da su prijave u kovertama zaprimljene u taj dan, u taj sat – jer su poslane i dostavljene poštom. Jedna od prijava je zaprimljena 12. siječnja (ponedjeljak), što – opet! – znači da je poštom poslana najkasnije 9. siječnja (petak), što je datum roka za podnošenje prijava.“ To bi bilo krasno da Branka Vuk, nakon proteka roka za prijavu 12. siječnja 2015. nije napisala: „Original uvjerenja cu danas poslati postom na adresu MZOS.“ I da potvrdu, koju je trebala dostaviti do 9. siječnja 2015., nije izvadila tek 12. siječnja 2014.! U svakom drugom postupku tim bi kašnjenjem sebe diskvalificirala iz postupka.
Suzana Hitrec, pak, u svojoj je prijavi izvan roka, od 12. siječnja 2015. napisala: „Javljam se na javni poziv… objavljen 9. siječnja 2015. na mrežnim stranicama Ministarstva“. U samom pozivu pak dva puta piše drukčije: „Rok: 9. siječnja 2015.“, odnosno „Rok za podnošenje prijava je 9. siječnja 2015. godine.“ Čini se da predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja ne razlikuje datum objave od roka za prijavu.
Takva i slična naklapanja zaljubljenika u Borisa Jokića, koji u svojim promišljanjima idu protiv činjenica i zdravoga razuma, opovrgnuo je sam Boris Jokić demantijem kojim je potvrdio da je svoju prijavu za voditelja Ekspertne radne skupine uputio isključivo elektroničkom poštom 9. siječnja 2015. u 16.05. Time je potvrđeno da prijava, zavedena kao da je od Borisa Jokića, a koju je Ministarstvo zaprimilo toga jutra u 9.58, nije istinita, nije od njega i posredno da je cijeli postupak kontaminiran i kompromitiran.
> (VIDEO) Boris Jokić još jednom uhvaćen u laži: Evo i dokaza!
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (3. dio)
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (2. dio)
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (1. dio)
> Petar Marija Radelj: Ekspertna radna skupina protiv Strategije obrazovanja
> Miroslav Joler: Kako je osnovana Ekspertna radna skupina pod vodstvom dr. sc. Borisa Jokića?
> Sokol: ‘Jokića nitko nije opstruirao, a on sad želi okriviti nevidljive neprijatelje…
> Podgoričko tužiteljstvo: Crna Gora nije prepisala hrvatski program
Tekst se nastavlja ispod oglasa
