“U mreži prvog” Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci rekao je da zastoj u isporuci cjepiva neće biti presudan jer je cijepljenje proces koji će trajati najmanje godinu dana. Kaže da par tjedana kašnjenja stvara nervozu, no da to u cijelom procesu nije presudno. Također je podsjetio da bi Imunološki zavod mogao preuzeti dio proizvodnje postojećih cjepiva.
> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?
Kakve mogu biti posljedice zastoja u isporuci cjepiva protiv korone? Kako se snaći u šumi informacija o učinkovitosti cjepiva? Koliko novi sojevi mogu odgoditi povratak normalnom životu? Do kada trebaju važiti restrikcije za dijelove gospodarstva? Hoće li povratak u škole povećati širenje zaraze? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se govorilo u “U mreži prvog” Hrvatskoga radija.
U emisiji urednice Jasmine Popović gostovali su stručnjakinja za cjepiva Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te stručnjak za biomedicinu i zdravstvo Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Na početku logično pitanje: Ruše li se nade da izlazak iz pandemije brzim cijepljenjem?
– Mislim da izlazak iz pandemije neće biti tako brz, čini mi se da mali zastoj stvara nervozu, ali taj proces je poprilično dug, trajat će godinu dana. Ipak, ja sam optimističan, mislim da će to sve skupa kasniti koji tjedan, ali da će ipak biti onako kako smo htjeli ili željeli, govori Pero Lučin.
Veliki problem je cjepivo AstraZenece
Sve nas ovo poprilično zabrinjava, govori se da će od predviđenih 80 milijuna doza za EU do kraja ožujka stići tek 30ak milijuna, no postoje i naznake da bi se stvari mogle i normalizirati.
– Količine Pfizerovog cjepiva, ali ima naznaka da će do kraja veljače isporučiti gotovo ukupnu količinu, možda 15% manje. To bi sve trebalo se riješiti do sredine veljače. Puno je neizvjesnosti vezano uz Modernu, ali ono što nas jako brine jest situacija s AstromZenecom. Tu je najveći broj doza koje smo naručili, radi se o 2,7 milijuna doza, govori Goranka Petrović navodeći da se inicijalno govorilo da će doze doći u prosincu, a da je sada situacija da se to cjepivo još niti nije registriralo u Europskoj uniji.
Prve doze bi trebale doći tek u veljači, nakon registracije te sve to usporava ostvarivanje ciljeva, poput cijepljenja prioritetnih skupina, što bi moglo dovesti do promjene sheme cijepljenja, navodi Petrović.
– Eventualna odgoda primjene doze ne znači ujedno i odustajanje od druge doze. I Hrvatska i drugi razmišljaju o modalitetima.
– Uvijek je bolje da su razmaci između cijepljenja dulji nego kraći, što nas dovodi do toga da nije problem ako će netko primiti drugu dozu primjerice za četiri ili pet tjedana, no to je u normalnim okolnostima, a ovdje se radi o pandemiji. Mi si ne možemo dozvoliti da toliko čekamo. Bolje što je prije primijeniti, tijekom tri ili četiri tjedna, dodaje Petrović ističući da prva doza nije uzaludna i dala je određenu zaštitu.
Kada se politika umiješa, uvijek imamo problema
Za drugu dozu cjepiva kaže da se radi o “Booster dozi” koja povećava količinu antitijela te se poboljšava kvaliteta imunološke memorije.
Jesu li se problemi oko isporuke cjepiva mogli očekivati, to jest da profit opet bude ispred solidarnosti?
– Države gdje se odvija proizvodnja preusmjerile su dio cjepiva onima koji imaju više novca. Mislim da se stvara političko nepovjerenje, no mislim da to sve skupa nije potrebno jer se pandemija širi po cijelom svijetu. Jedino se združeno može pobijediti ovaj virus pa mogu reći da sam na neki način razočaran cijelom situacijom. Kada se politika umiješa, uvijek imamo problema, ističe Pero Lučin.
> Dr. Capak: ‘Da funkcionira Imunološki zavod imali bismo puno manje problema’
> (VIDEO) Dr. Markotić: ‘Imunološki zavod naša je strateška institucija’
Dodaje da su to sve stvari koje nisu neuobičajene i da se događa kada su u pitanju globalni igrači.
– Ipak, imate obećanja koja su na kraju pretvorena u ugovore, no po svemu sudeći će se voditi rat oko ispunjavanja ugovornih obveza.
Hrvatska nema šanse u individualnim pregovorima oko nabavke dodatne količine cjepiva
Goranka Petrović iz HZJZ-a ističe da je nije realno da Hrvatska krene u nekakve izolirane pregovore s farmaceutskim tvrtkama oko nabavke dodatnih količina cjepiva jer smo prvenstveno mala država.
– Koliko god imamo problema, mehanizam zajedničke nabavke EU-a jest zapravo najbolji put za nas. Kada se krenulo u pregovore još na ljeto išlo se u pregovore s više tvrtki jer se tada nije znalo koje će prvo cjepivo biti vani i koliko će biti djelotvorno. Zapravo se “na slijepo dogovaralo”. Rezultati u prosincu o učinkovitosti bili su jako zadovoljavajući, no nažalost ugovori o isporuci nisu do kraja ispoštovani. Europska komisija odlučila je uvesti mehanizam kako bi se povećala transparentnost jer je primarni interes EU-a zaštititi građane i ekonomiju.
Postavlja se i pitanje mutacija Covida-19 te novih sojeva. Koliko to otežava situaciju?
– Mutacije se događaju, to nije nikakvo iznenađenje, ističe Pero Lučin dodajući da što se više virus širi, mutacija je više.
– Ipak, mutacije su i loše za virus i to većina njih te takve varijante nestaju. Neke pak daju selekcijsku prednost pa sada imamo varijante virusa koji se brže širi te je smrtonosniji.
> Je li akademik Vlatko Silobrčić – jedan od ‘grobara Imunološkog zavoda’?
> Fijasko masovnog cijepljenja: Cijepljena elita će letjeti, ići u kina, a ostali?
Fleksibilnost kod uvođenja i ukidanja mjera
Goranka Petrović kaže da se zbog novih sojeva treba značajno povećati mjere opreza, povećati broj testiranja i sekvenciranja. U Hrvatskoj se to mora poboljšati dodaje, ističući da se broj testiranja kod nas smanjio.
– Moramo uzeti s rezervom ovaj postotak da nam je otprilike 10% pozitivnih u ukupnom broju testiranja. Epidemiološka situacija je ipak povoljnija u odnosu na početak prosinca. Smrtnost nam je sada prosječno 30 dnevno u odnosu na 80 dnevno na početku prosinca.
Stručnjak za biomedicinu i zdravstvo Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci dodaje da će bitka trajati dok se ne procijepi 60 ili 70% populacije.
– Prvi val cijepljenja će prekinuti širenje infekcije, međutim to nije pobjeda. U toj borbi netko će biti zaražen i netko će nepotrebno stradati.
S obzirom na to da Hrvatska nema ograničena sredstva te ekonomija mora funkcionirati, postavlja se pitanje mjera i toga do kada će trajati. Lučin smatra da bi one trebale biti sofisticiranije promišljene, puno dinamičnije u popuštanju i stezanju. Dodaje da je sada situacija dobra te da treba omogućiti ljudima da normalno rade i žive.
Trebaju li se sva djeca vratiti u škole?
Postavlja se i pitanje treba li svoj djeci omogućiti fizički povratak u školske klupe.
– Djeca kao prijenosnici infekcije, dakle niži razredi, nisu toliko uspješni u prijenosu. Početkom veljače planira se da svi razredi osnovne škole krenu s nastavom u klupama, ali to treba s pažnjom pratiti, dodaje Petrović.
Što se tiče smrti dječaka od Covida-19, Petrović ponavlja da je to iznimno rijedak slučaj, ali da je moguće da se takvo nešto dogodi.
Imunološki zavod bi mogao preuzeti dio proizvodnje postojećih cjepiva
Spomenuto je i pitanje Imunološkog zavoda.
– Institucija takvog tipa zahtjeva ozbiljno investiranje i pronalaženje “niše” u globalnoj utrci, no ona je svakako potrebna. Jedna takva institucija bi mogla preuzeti dio proizvodnje postojećih cjepiva, ali mogla bi i razvijati vlastito cjepivo. U Hrvatskoj postoji znanja, a u starom Imunološkom je postojala i tehnologija kojom bi se mogle razvijati varijante cjepiva sličnog AstraZenecinom, zaključno je istaknuo Lučin.
