Prof. Lauc: ‘Stroge mjere u susjednim zemljama napravile su više štete nego koristi’

Znanstvenik prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog, član Znanstvenog vijeća Vlade u razgovoru za Studio 4 na HRT-u kazao je kako će se nove varijante virusa i dalje događati, a već postoje tisuće varijanti novog koronavirusa. O tome, kaže treba razmišljati na razini stručne službe koja se time bavi, jer doista, postoji mogućnost da se pojavi nova inačica koja će razviti novi i opasniji soj.

Neke od tisuća varijanti virusa možemo svrstati u kategoriju onih koje nas trebaju brinuti. Trenutačno su takve tri: tzv. britanska, južnoafrička i brazilska, rekao je. Dodao je kako istraživanja zasad pokazuju da je britanska varijanta nešto malo zaraznija, a postala je dominantna u Velikoj Britaniji i Portugalu, dok u Hrvatskoj vjerojatno postaje dominantna.

– Za čovjeka se time ništa ne mijenja. U trenutku zaraze svi su sojevi za nas jednaki – jednake su i kliničke slike. Čak i odgovor koji smo stekli ili cijepljenjem ili prirodnim imunitetom pokrit će i te nove varijante virusa, istaknuo je prof. dr. sc. Lauc.

Imunitet nas štiti dok se ne dokaže da je varijanta doista rizična

– Sve se varijante virusa malo razlikuju. To je kao da imate desetke različitih proteina, malo ih pokidate, a jedan se komadić promijeni. Međutim, imunitet vidi sve one druge. Dosad se nije pokazalo da je jedna od varijanti doista opasna, rekao je.

Osobno, kaže, misli da je razgovor o novim inačicama koronavirusa više stvar medijskog i političkog pritiska nego što je stvarno potrebno brinuti o tim varijantama.

– To koliko mi sekvencioniramo dovoljno je da vidimo je li se nešto strašno dogodilo, a dok se ne ništa takva ne dogodi, o tome ne treba razmišljati.

Hrvatska je u dobroj situaciji

U Hrvatskoj smo sada u jako dobroj epidemiološkoj situaciji. Imamo blagi porast zaraze u protekla tri tjedna – oko 20% tjedno rastemo. To znači da se broj slučajeva povećao za gotovo 70%, ali brojevi su još uvijek mali. Zanimljivo je da broj dnevno hospitaliziranih ne raste tim tempom, on je narastao svega za 10%, rekao je.

Smatra da se već polako vidi učinak cijepljenja rizične skupine.

– Onog trenutka kad zaštitimo najstarije, mnogo ćemo manje trebati brinuti o svemu, poručio je.

Mjere koje su na snazi u Hrvatskoj ne bi mijenjao

Teško je, rekao je Lauc, znati što su optimalne epidemiološke mjere.

– Moja je procjena da su one trenutno takve kakve bi trebale biti. U ovom ih trenutku ne bih dodatno popuštao jer imamo naznake rasta i vidimo rast u BiH, Srgiji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Određena doza opreza potrebna je, kazao je.

Lauc mjere ne bi ni pooštravao, jer vidi da su stroge mjere koje su imale zemlje u našem okruženju napravile više štete nego koristi.

Na pitanje što je uzrokovalo blagi rast zaraze koji se sada događa  kazao je kako je to sada teško znati.

– Sigurno nije zbog otvaranja kafića – taj ćemo učinak vidjeti tek za tjedan dana, rekao je.

Nije siguran ni da je otvaranje srednjih škola uzrok porasta zaraze. Da jest, imali bismo homogeni porast u cijeloj državi, smatra.

– Imamo veći porast na Jadranu nego u unutrašnjosti. Prvo je to bilo Dubrovačko područje, pa Split, a sada Primorsko-goranska županija ima veći rast. Čini mi se da u određenim regijama postoje ‘džepovi’ ljudi koji se dosad nisu zarazili, pa je virus ušao u tu populaciju.

Još moramo biti oprezni

– Važno je naglasiti da priča s epidemijom nije gotova. Priča ide u jako dobrom smjeru. Mi ćemo izaći iz pandemije vjerojatno sredinom proljeća, ali još moramo biti oprezni. Još uvijek je zima, još uvijek se ljudi razbolijevaju, umiru i ako bismo sad popustili mjere, vjerojatno bi imali istu situaciju kao u Srbiji, kao u BiH, rekao je prof. dr. sc. Lauc.