Nakon što je prošlog tjedna procurilo interno izvješće kineskog ministarstva državne sigurnosti, prema kojem bi se Kina mogla suočiti s valom neprijateljstava, ali i otvorenih sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama, postalo je jasno da se globalnom pandemijom koronavirusa bave i tajne službe. Bave li se tajne službe i inače pandemijama, postoje li posebni odjeli sigurnosnih službi koji nadziru medicinu i zdravstvo te kakve mogu biti koristi od takvog nadzora, za tportal je pojasnio sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila
U izvješću koje je kineska tajna služba dostavila predsjedniku Xi Jinpingu navodi se da je antikinesko raspoloženje na najvišoj razini od 1989. godine, kada su u Pekingu održani prosvjedi kojima su studenti zahtijevali političke reforme u smjeru demokratizacije tadašnjeg kineskog društva.
Izvješće koje je za potrebe državnog vrha sastavio Kineski institut suvremenih međunarodnih odnosa, povezan s tamošnjim tajnim službama, stiglo je u jeku pandemije koronavirusa, zbog čijeg globalnog širenja mnogi, osobito Sjedinjene Američke Države, optužuju službeni Peking da je namjerno stvorio virus i potom međunarodnoj zajednici zatajio prijeko potrebne informacije o njemu.
Peking je, očekivano, odbacio tu optužbu i pozvao na suradnju Kine i SAD-a, navodeći da bi razvoj odnosa između tih dviju država mogao pomoći međunarodnoj zajednici u borbi protiv zaraze. Kina je u tom pravcu ponudila međunarodnoj zajednici pomoć u svojim saznanjima u borbi protiv zaraze, ali i putem konkretnih donacija u obliku zdravstvene opreme.
Uzgajanje međusobne sumnjičavosti
Kinesku ruku prijateljstva prihvatile su brojne zapadne zemlje, ali i Svjetska zdravstvena organizacija, kojoj je zbog toga američki predsjednik Donald Trump zaprijetio uskraćivanjem financijske podrške. Australija je pak ponudila mudro rješenje u kojem traži međunarodnu istragu uz suradnju Kine, kojom bi se otkrile sve nedoumice oko virusa. Uz dosadašnja previranja zbog teritorija u Južnokineskom moru i nategnutih odnosa zbog trgovine i prijenosa tehnologije, upravo je pandemija koronavirusa zaoštrila odnose na relaciji Washington-Peking, a koje već neko vrijeme obilježava međusobna sumnjičavost.
>Koju ulogu u skrivanju istine o koronavirusu ima KP Kine?
>Američki dužnosnici: Kineski agenti stoje iza širenja panike u SAD-u glede koronavirusa
>Stručnjaci iz Hong Konga potvrdili: Kina je objavljivala četiri puta manji broj zaraženih
Prema Kini osobito je sumnjičav Trump te prema izvorima iz Bijele kuće ozbiljno razmišlja o osveti toj državi zbog pandemije koja je u Sjedinjenim Državama odnijela više od 76.000 života. Peking je pak stajališta da SAD pod svaku cijenu pokušava usporiti Kinu jer se ona zahvaljujući svojoj gospodarskoj moći sve više nameće kao globalna sila. Izvješće kineske tajne službe potvrđuje da Washington ocjenjuje njen uspon kao gospodarsku prijetnju, ali i kao prijetnju za nacionalnu sigurnost te za zapadne demokracije općenito. U njemu se upozorava da bi antikinesko raspoloženje zbog koronavirusa moglo dovesti do otpora kineskim investicijama u inicijativu Jedan pojas, jedan put te da bi SAD mogao financijski utjecati na svoje saveznike u ionako nestabilnoj regiji, a što bi u konačnici moglo dovesti do snažnijih prijepora i pogoršanja sigurnosnog stanja na najmnogoljudnijem kontinentu.
U fokusu tajnih službi
Što sve tajne službe znaju o porijeklu koronavirusa, javnost ne zna, no stručnjak za sigurnost i nekadašnji načelnik krim policije Željko Cvrtila u razgovoru za tportal ističe da bi ovakvi slučajevi zbog svojih specifičnosti trebali biti u fokusu tajnih službi. Pritom upozorava kako postoji mogućnost da se iza koronavirusa krije ozbiljna ugroza i svojevrstan oblik hibridnog rata koji obuhvaća sva sredstva i metode osim onih konvencionalnih, a koje se koriste prilikom ratovanja u tradicionalnom obliku.
U slučaju da se doista ispostavi da je netko namjerno proizveo virus i pustio ga u javnost s određenim ciljem, poput slabljenja vojno-obrambenog sustava ili gospodarske moći, što bi bilo bliže konkretnom slučaju, mogli bismo govoriti o hibridnom ratu s elementima biološkog ratovanja, smatra Cvrtila i dodaje da američke tajne službe imaju spoznaje u tom smjeru te ih potenciraju.
No veliko je pitanje jesu li takve tvrdnje i dokazive. ‘Ukoliko bi puštanje koronavirusa u javnost bilo dio nekog specijalnog ratovanja, onda je taj potez vrlo mudro izveden’, ocjenjuje Cvrtila, ukazujući na činjenicu da je većina Kine bila pošteđena zaraze, a u ostatku svijeta čitave države bile su u karanteni. Cvrtila podsjeća kako je epidemijom koronavirusa bila pogođena samo jedna kineska pokrajina, dok višemilijunske gradove u okolici Wuhana kao izvorišta zaraze virus nije ni okrznuo.
‘Ovakva situacija pojačava sumnju iako dosad ništa nije dokazano. Američke sigurnosne službe, za koje znamo da su najjače u svijetu, imaju nekakvih spoznaja koje bi mogle potvrditi sumnju’, kaže sigurnosni stručnjak. Dodaje i da je javnosti teško zamislivo da bi netko namjerno razvio virus i potom ga proširio na globalnoj razini, no u hibridnom ratovanju ništa nije nezamislivo.
Sumnjiv nastavak gospodarskog rasta
U prilog sumnjama, nastavlja Cvrtila, ide i činjenica da Kina već gotovo mjesec dana gospodarski posluje i raste dok čitav svijet stagnira i pada. Cvrtila dodaje da je većinski dio Kine, zbog izoliranosti zaraze u samo jednoj pokrajini, tijekom vrhunca pandemije nastavio s proizvodnjom pa se postavlja pitanje kako je moguće da se zaraza nije proširila na preostali dio najmnogoljudnije države na svijetu.
Iako je koronavirus u Hrvatskoj dosad odnio 86 života, dobro je da je naša zemlja tek kolateralna žrtva ako se doista dogodila namjerna manipulacija, kako to tvrde Amerikanci, smatra Cvrtila. Stručnjak za sigurnost pritom ističe da će hrvatske sigurnosne službe, bez obzira na ishod sumnji oko porijekla virusa, ubuduće morati više pažnje posvetiti i ovom obliku ugroze, iako, zaključuje, Hrvatska nije izravna meta velikih sila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
