Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin “Buzz” Aldrin krenuli su na današnji dan prema Mjesecu u najvećoj raketi ikada napravljenoj. U njenoj konstrukciji sudjelovao je njemački raketni znanstvenik Wernher von Braun, nekadašnji član Hitlerove nacističke stranke. Von Braun je bio aristokratskog porijekla i imao je titulu njemačkog baruna, a sudjelovao je u izradi zloglasnih njemačkih raketa V-2 koje su gađale London.
Na današnji dan 1969. lansirana je u svemir letjelica Apollo 11, prva koja će ponijeti ljudska bića na Mjesec. Lansiranje je obavljeno s Kennedy Space Centra na istočnoj obali Floride. Oči svijeta bile su uprte u tri astronauta kojima je pripala čast da budu na tom letu. Bili su to Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin “Buzz” Aldrin. Raketa je lansirana točno u 9:32:00 ujutro po lokalnom vremenu.
Milijuni ljudi gledali su prijenos na televiziji, a tadašnji američki predsjednik Nixon pratio ga je iz Ovalnog ureda Bijele kuće. Raketa Saturn V, kojom je obavljeno lansiranje, najveća je, najteža i najsnažnija raketa ikada uspješno lansirana. Zanimljivo je da je u njenoj konstrukciji sudjelovao njemački raketni znanstvenik Wernher von Braun, nekadašnji član Hitlerove nacističke stranke. Von Braun je bio aristokratskog porijekla i imao je titulu njemačkog baruna, a sudjelovao je u izradi zloglasnih njemačkih raketa V-2 koje su gađale London (V-2 je kratica za Vergeltungswaffe-2 tj. Oružje odmazde-2).
Sama raketa Saturn V bila je teška 2,800 tona (poput prosječnog mornaričkog razarača). Visinom od 110 metara premašivala je zagrebačku katedralu. Prilikom lansiranja, zapovjedniku Neilu Armstrongu otkucaji srca su se ubrzali na 110 u minuti. Izjavio je da je grmljavina prvog stupnja rakete bila najjača koju je čuo, znatno glasnija od prijašnjih raketa u kojima se vozio. Put do Mjeseca potrajao im je čak četiri dana, a tada su stupili na Mjesečevo tlo kao prvi ljudi u povijesti
