Zanimljivo je da se glavni grad Sjeverne Dakote zove Bismarck, prema imenu slavnog njemačkog kancelara iz 19. stoljeća. Sjeverna Dakota ima čak 46.9% njemačkog stanovništva, a Južna Dakota 44.5%.
Na današnji dan 1889. godine dobile su Sjeverna i Južna Dakota status saveznih država u sklopu SAD-a. Zanimljivo je da te dvije države imaju najveći udio stanovništva njemačkog porijekla u svojim populacijama. Tako Sjeverna Dakota ima čak 46.9% njemačkog stanovništva, a Južna Dakota 44.5%. Te se činjenice osjete i u kulturi i jeziku na području tih država. Primjerice, engleski dijalekt koji se govori u Dakotama sadrži njemačke posuđenice. Tako se npr. najpoznatiji desert u Južnoj Dakoti zove “Kuchen” (njemačka riječ za kolač).
Zanimljivo je da se glavni grad Sjeverne Dakote zove Bismarck, prema imenu slavnog njemačkog kancelara iz 19. stoljeća. Kancelar Bismarck vjerojatno je najzaslužniji čovjek za ujedinjenje Njemačke u jedinstvenu državu, do kojeg je došlo tek 1871. godine. Ime Bismarck dobio je današnji glavni grad Dakote upravo zato da bi se privukli njemački doseljenici.
Nijemci koji su se doselili u Sjevernu i Južnu Dakotu uglavnom su pristigli s područja nekadašnjeg Ruskog Carstva, i to u 19. i na početku 20. stoljeća. Naime, u Istočnoj Europi živjelo je još od srednjeg vijeka mnogo Nijemaca, naročito u gradovima. Kad su Rusi zavladali tim područjima, vršili su pritisak na Nijemce, pa su se ovi iselili u Ameriku u potrazi za boljim i slobodnijim životom. Samo ime Dakota nije njemačkog nego indijanskog porijekla. Naime, jedno veliko podpleme Siouxa zvalo se Dakota, pa je po njemu nazvano i cijelo okolno područje.
