Točno prije dvije godine, 22. ožujka 2020. godine u 6:24 Zagreb je pogodio snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Domovi mnogih su uništeni, a život je izgubila i 15-ogodišnja djevojčica Anamarija Carević.
Euromediteranski seizmološki centar javio je da se epicentar nalazio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba (Markuševec), na dubini od 10 km.
Izbezumljeni stanovnici pojurili su na ulice i u neznanju i strahu čekali hoće li se ponovno tresti. I doista jest.
U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Treće jače podrhtavanje tla zabilježeno je u 7:41 sati, jačine 3,7 po Richteru.
Oštećen vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale
U nešto više od 24 sata nakon prvog potresa, na području grada Zagreba zabilježeno je 57 dodatnih potresa, a prema podatcima Seizmološke službe i Euromediteranskog seizmološkog centra najjači je bio magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a najslabiji 2,0.
Seizmološka služba objavila je da je do 14. travnja zabilježeno oko 145 potresa koje su osjetili građani, magnitude iznad 1,3 stupnja po Richterovoj ljestvici. Seizmografi su zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja.
U povijesnom središtu grada zabilježene su veće materijalne štete, oštećen je i vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale. Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon Velikog potresa 1880. godine.
Potres se dogodio u doba pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, stoga su predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković pozvali građane na pridržavanje protuepidemijskih mjera i uputa Stožera civilne zaštite. U Zagrebu je u potresima ozlijeđeno ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba umrla od zadobivenih ozljeda.
Materijalna šteta je u milijardama
Tadašnji zagrebački gradonačelnik, pokojni Milan Bandić proglasio je dan poslije prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom. U travnju, mjesec dana nakon potresa, tadašnji ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar kazao je da je procijenjena šteta na oko 42 milijarde kuna.
