Na današnji dan 23. listopada 2008. ubijen je urednik hrvatskog tjednika Nacional i novinar Ivo Pukanić. Ubijen je eksplozijom bombe u sjedištu Nacionala na uglu Stare Vlaške i Palmotićeve ulice u Zagrebu, a sa njim je smrtno stradao i novinar Niko Franjić.
To je bio drugi atentat na Ivu Pukanića, jer je prvi preživio u travnju iste godine kada je pucano na njega ispred njegovog stana u centru Zagreba.
Motiv ubojstva – nepoznat do današnjeg dana
Nedugo nakon ubojstva koje je potreslo Hrvatsku i napunilo stupce mnogih svjetskih medija pokrenuta je policijska akcija »Balkan ekspres« u kojoj su uhićeni bratići Robert i Luka Matanić, Mafalani i Đurović. Milovanović je krajem 2009. uhićen u Beogradu, a Gudurić se predao u Banja Luci početkom veljače 2010. uoči početka zagrebačkog suđenja te je izručen Hrvatskoj.
Iako je Uskok uhićene teretio za udruživanje u zločinačku organizaciju, opisujući Pukanićevo ubojstvo kao najnasilniji čin u povijesti Hrvatske i zločin protiv novinarske riječi i demokracije, to tijekom suđenja po mišljenju zagrebačkog suda, nije dokazano. Također, sud nije prihvatio ni Uskokovu tvrdnju da je Pukanić likvidiran kako bi ga se spriječilo da piše o poslovima kriminalnih skupina povezanih s duhanskom mafijom.
Za njihovo ubojstvo pravomoćno su odlukom Vrhovnoga suda 14. siječnja 2013. godine osuđeni Željko Milovanović (na 40 godina), Robert Matanić (na 35 godina), Bojan Gudurić (na 33 godine), Slobodan Đurović (na 25 godina) a još ranije Luka Matanić (na 16 godina) i Amir Mafalani (na 16 godina).
Posebni sud u Beogradu u travnju 2014. je nepravomoćno oslobodio Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam optužbi za organizaciju Pukanićeva ubojstva premda je hrvatski Vrhovni sud godinu ranije potvrdio da je njegov kum Slobodan Đurović bio veza između atentatora i Jocića koji je za ubojstvo navodno platio 1,5 milijuna eura.
Mediji su mnogo nagađali o tome kome je odgovaralo Pukanićevo ubojstvo, a gotovo jednoglasno su se složili da je tu bio prisutan političko-kriminalni milje i sprega politike i kriminala.
Potreba za reformama u Hrvatskoj – znak sigurnije budućnosti
S obzirom da su tih godina Hrvatsku potresale razne afere kao afera Zagorac, ubojstvo Ivane Hodak, uhićenje Hrvoja Petrača, bijeg Ante Gotovine i razne korupcijske afere poput premijera Sanadera, u zemlji se stvorila nesigurnost među građanima glede stabilnosti i pitanje funkcioniranja pravosudnog sustava, kao i drugih elemenata vlasti.
Nefunkcioniranje državnog sustava i struktura vlasti potvrđena je i najnovijom izbjegličkom krizom kao kontinuitet.
Ta nesigurnost provlači se, dakle, do današnjih dana pa se nužno nameće i potreba reforme pravosudnog, zakonodavnog i izvršnog sustava kao puta u sigurniju i prosperitetniju budućnost Hrvatske.
