25. srpnja slavimo svetog Jakova apostola, sin Zebedejevog i Salominog, brata svetog Ivana evanđelista.
Sveti Jakov se rodio u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Zajedno s bratom Ivanom na apostolsko djelovanje pozvao ga je sam Krist Gospodin. Sveti Matej u svom evanđelju piše: “Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim.” (Mt 4,21-22).
Sveti Jakov – apostol iz Isusovog najužeg kruga
Zajedno s Petrom i Ivanom pripadao je najužem krugu Isusovih sljedbenika. Bio je s njima na Isusov izričit zahtjev nazočan uskrsnuću Jairove kćerke, Isusovu preobraženju na Taboru i njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju. Iz evanđelja znamo da je bio vatrene, nagle naravi. Kad Samarijanci nisu htjeli primiti Isusa, braća Jakov i Ivan su mu rekli: “Hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi? Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo.” (Lk 9,54-56).
Iz Djela apostolskih saznajemo da ga je 44. u Judeji mačem pogubio kralj Herod Agripa. Kršćanska predaja tvrdi da kada je vojnik koji je uhitio Jakova vidio kako hrabro prima smrtnu osudu zamolio Jakova za oprost i postao kršćaninom. Apostol ga je poljubio i rekao: “Mir s tobom!” Obojici je odrubljena glava.
Tako je sveti Jakov prvi apostol koji je umro mučeničkom smrću.
Sveti Ivan Zlatousti kaže o njemu: “Od početka ga je prožimao veliki žar: zapustio je sve ljudsko, te se popeo do neizrecivog vrhunca i ubrzo bio pogubljen.”
Njegovo tijelo kasnije je preneseno u Santiago de Compostelu (Galicija, Španjolska), a grob mu je u srednjem vijeku postao uz Rim i Jeruzalem najsvetije hodočasničko mjesto katolika.
I danas milijuni katolika iz cijelog svijeta hodočaste grob ovog velikog apostola.
Hrvatski biser – jedinstvena katedrala svetog Jakova u Šibeniku
Sveti Jakov je vrlo popularni i omiljeni svetac u hrvatskom narodu i kao takav ima u našoj domovini posebno mjesto štovanja – najljepšu hrvatsku katedralu u Šibeniku.
To čudesno djelo srednjovjekovne arhitekture i graditeljstva je zbog svojih iznimnih vrijednosti uvršteno u UNESC-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Gradnja katedrale započela 1431. i uz velika odricanja vjernog hrvatskog puka trajala je punih 105 godina!
Po svojoj umjetničkoj vrijednosti pripada najznačajnijim europskim monumentalnim katedralama, a po nekim svojim osobinama je jedinstvena ne samo među katedralama, već i među kršćanskim crkvama općenito.
Jedina je katedrala u cijeloj Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata.
1441. godine je za glavnog graditelja katedrale postavljen Juraj Matejev Dalmatinac, koji je gradnju katedrale vodio sve do kraja života 1475. godine.
Kao majstor kasne, cvjetne gotike i začetnik prijelaznog gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji, svojim je zamislima promijenio prvobitnu koncepciju crkve, dajući joj monumentalni značaj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
