Spomendan blaženog Augustina Kažotića, dominikanca i biskupa zagrebačkog i lucerskog, koji se s jedne strane odlikovao izuzetnom mudrošću i učenošću, a s druge strane socijalnom osjetljivošću i brigom za siromašne i ugrožene, slavi se 3. kolovoza.
Blaženi Augustin Kažotić, prvi hrvatski blaženik, rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Otac mu je slovio kao vrlo ugledan poslovni čovjek, a majka mu se odlikovala kreposnim životom, imala je osjećaja za siromahe i sve u potrebi, te je takvu ljubav prema nezaštićenima prenijela i na sina.
Kao mladić stupa u dominikanski red, a potom odlazi na studij filozofije i teologije na pariškoj Sorbonni, gdje je izoštrio osjećaj za prirodoznanstveno, koje će se kasnije itekako osjetiti u njegovu životu.
Godine 1303. papa Benedikt XI. imenovao ga je zagrebačkim biskupom, a kao biskup je proveo mnoge crkvene reforme, a posebno na području liturgije. Tako je u katedralu uveo poseban obred poznat pod nazivom zagrebački, odredio jedinstven časoslov za sve članove stolnog kaptola, obogatio liturgijsko pjevanje i proveo mnoge druge reforme.
Dok provodi pozitivne prosvjetiteljske ideje, boreći se protiv praznovjerja i neznanja, koji su bili vrlo rašireni u narodu, posebno utemeljujući katedralnu školu, prvu visoku školu u Hrvatskoj, istovremeno zauzeto radi oko brige za siromašne, bolesne, napuštene i sve koji su u nekakvim potrebama.
1318. god. posjetio je papu Ivana XXII. u Avignonu, ali se poslije toga više nije smio vratiti u Hrvatsku, jer je pred papom iznio optužbe protiv ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. Roberta, koji je, zajedno sa svojim dvoranima činio mnoge zloporabe.
Kada je papa vidio da se Augustin neće smjeti vratiti u svoju biskupiju, imenovao ga je biskupom u talijanskog gradu Luceri, ali na toj biskupskoj stolici neće provesti ni godinu dana, jer je 3. kolovoza 1323. god. umro i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu.
Narod ga je odmah počeo štovati kao sveca, a ostala su zapisana mnoga svjedočanstva o izlječenjima po njegovu zagovoru. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. godine.
Molitva da bl. Augustin Kažotić bude proglašen svetim
Bože, nadahnitelju svega dobra – koji nam u životu svetaca pružaš primjer a u njihovu zagovoru pomoć – potakni darom svoje milosti srca hrvatskih biskupa, svećenika, redovnika, redovnica, svega naroda Božjega i svih ljudi dobre volje, da svaki od nas, kao pripadnik Crkve ili kao građanin domovine, učini sve što je dužan učiniti, da velikan naše domovine i crkvene povijesti, blaženi Augustin Kažotić bude proglašen svecem.
Svojim svjetlom, Gospodine, rasvijetli naše pameti da u njegovu apostolskom, učiteljskom, prosvjetiteljskom, obnoviteljskom, prognaničkom i mučeničkom životu prepoznamo uzor osobne duhovne obnove života i putokaz autentične evanđeoske zauzetosti u obnovi duhovno i materijalno opustošene nam domovine.
Pred očima sveopće Crkve i cijeloga svijeta obraduj, svemogući Bože, napaćeni hrvatski narod i Crkvu u Hrvata, te još jednoga između mnogobrojnih naših plemenitih sinova okruni svetačkom krunom, a svima nama udijeli istinsku vjeru da ćemo po njegovu zagovoru osjetiti pomoć u svojim duhovnim, duševnim i tjelesnim potrebama. To te molimo, Oče dobri, po Kristu našem Gospodinu. Amen.
(Tu je molitvu molio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić pred kapelom bl. Augustina Kažotića u zagrebačkoj prvostolnici na dan otvaranja Blaženikove godine 4. travnja 2001. godine)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
