3. kolovoza bl. Augustin Kažotić – kako je sveti trogirski sin postao biskup zagrebački u XIV. stoljeću?

Foto: AnatolyPm

Spomendan blaženog Augustina Kažotića, dominikanca i biskupa zagrebačkog i lucerskog, koji se s jedne strane odlikovao izuzetnom mudrošću i učenošću, a s druge strane socijalnom osjetljivošću i brigom za siromašne i ugrožene, slavi se 3. kolovoza.

Blaženi Augustin Kažotićprvi hrvatski blaženik,  rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Otac mu je slovio kao vrlo ugledan poslovni čovjek, a majka mu se odlikovala kreposnim životom, imala je osjećaja za siromahe i sve u potrebi, te je takvu ljubav prema nezaštićenima prenijela i na sina.

Kao mladić stupa u dominikanski red, a potom odlazi na studij filozofije i teologije na pariškoj Sorbonni, gdje je izoštrio osjećaj za prirodoznanstveno, koje će se kasnije itekako osjetiti u njegovu životu.

Godine 1303. papa Benedikt XI. imenovao ga je zagrebačkim biskupom, a kao biskup je proveo mnoge crkvene reforme, a posebno na području liturgije. Tako je u katedralu uveo poseban obred poznat pod nazivom zagrebački, odredio jedinstven časoslov za sve članove stolnog kaptola, obogatio liturgijsko pjevanje i proveo mnoge druge reforme.

Dok provodi pozitivne prosvjetiteljske ideje, boreći se protiv praznovjerja i neznanja, koji su bili vrlo rašireni u narodu, posebno utemeljujući katedralnu školu, prvu visoku školu u Hrvatskoj, istovremeno zauzeto radi oko brige za siromašne, bolesne, napuštene i sve koji su u nekakvim potrebama.

1318. god. posjetio je papu Ivana XXII. u Avignonu, ali se poslije toga više nije smio vratiti u Hrvatsku, jer je pred papom iznio optužbe protiv ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. Roberta, koji je, zajedno sa svojim dvoranima činio mnoge zloporabe.

Kada je papa vidio da se Augustin neće smjeti vratiti u svoju biskupiju, imenovao ga je biskupom u talijanskog gradu  Luceri, ali na toj biskupskoj stolici neće provesti ni godinu dana, jer je 3. kolovoza 1323. god. umro i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu.

Narod ga je odmah počeo štovati kao sveca, a ostala su zapisana mnoga svjedočanstva o izlječenjima po njegovu zagovoru. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. godine.

 

Molitva da bl. Augustin Kažotić bude proglašen svetim

Bože, nadahnitelju svega dobra – koji nam u životu svetaca pružaš primjer a u njihovu zagovoru pomoć – potakni darom svoje milosti srca hrvatskih biskupa, svećenika, redovnika, redovnica, svega naroda Božjega i svih ljudi dobre volje, da svaki od nas, kao pripadnik Crkve ili kao građanin domovine, učini sve što je dužan učiniti, da velikan naše domovine i crkvene povijesti, blaženi Augustin Kažotić bude proglašen svecem.

Svojim svjetlom, Gospodine, rasvijetli naše pameti da u njegovu apostolskom, učiteljskom, prosvjetiteljskom, obnoviteljskom, prognaničkom i mučeničkom životu prepoznamo uzor osobne duhovne obnove života i putokaz autentične evanđeoske zauzetosti u obnovi duhovno i materijalno opustošene nam domovine.

Pred očima sveopće Crkve i cijeloga svijeta obraduj, svemogući Bože, napaćeni hrvatski narod i Crkvu u Hrvata, te još jednoga između mnogobrojnih naših plemenitih sinova okruni svetačkom krunom, a svima nama udijeli istinsku vjeru da ćemo po njegovu zagovoru osjetiti pomoć u svojim duhovnim, duševnim i tjelesnim potrebama. To te molimo, Oče dobri, po Kristu našem Gospodinu. Amen.

(Tu je molitvu molio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić pred kapelom bl. Augustina Kažotića u zagrebačkoj prvostolnici na dan otvaranja Blaženikove godine 4. travnja 2001. godine)

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vjeraidjela.com