Nebrojene zasluge Katoličke Crkve u hrvatskoj i europskoj uljudbi potvrđuje i spomen na današnji vrlo važan događaj hrvatske povijesti – otvorenje prva javne knjižnice.
Na današnji dan 30. siječnja 1706. otvorena je u Splitu javna knjižnica u Hrvatskoj poznatija pod imenom „Paštrićeva knjižnica“ po svom darovatelju, svećeniku i profesoru Ivanu Paštriću.
Split posjeduje i najstariju hrvatsku rukopisnu knjigu iz VII. st. – Splitski evanđelistar.
Slično djelo otvaranja knjižnice učinio je nešto kasnije i u Zagrebu katolički svećenik i prosvjetitelj Baltazar Krčelić. Time su hrvatski ljudi dobili mogućnost pristupa bogatoj pisanoj baštini.
Preko 300 godina grad Split posjeduje javnu knjižnicu čime je uključen u bogatu bibliotekarsku povijest zapadnoeuropske kulture. Darovatelj zbirke i osnivač knjižnice, svećenik i profesor Ivan Paštrić rođen je u Splitu, a bio je vrstan poznavatelj latinskog, grčkog, hebrejskog i sirijskog jezika. U Rimu i Veneciji bavio se pisanjem i izdavačkom djelatnošću, kao i lektoriranjem biblijskih jezika. Držao je katedru na Sveučilištu u Rimu, a za nas Hrvate važno je što je i priredio glagoljaška izdanja Brevijara.
U teškim povijesnim vremenima, osobito zbog tursko-mletačkih ratova kao i prisutnosti Turaka na hrvatskom etničkom prostoru, Ivan Paštrić je nakon povratka iz Rima i Venecije prvo otvorio u Splitu sjemenište, a onda i prvu javnu srednju školu s gimnazijom i teološkom i filozofskom naobrazbom, da bi nakon toga otvorio i prvu javnu knjižnicu
Inicijalno jezgra biblioteke imala je 568 knjiga koje je darovao osobno svećenik Paštrić, a prema Paštrićevim riječima „zbirka je bila namijenjena sjemeništu i gradu Splitu“. Na svakoj knjizi Paštrić je napisao svoje ime, a do danas je sačuvano oko četvrtina svezaka.
Splitska biblioteka danas posjeduje preko 50.000 knjiga.
