Zmajević je ušao u službu cara Petra Velikog, a postao je čak i ruskim admiralom. Osobito se istaknuo u Bitki kod Ganguta na današnji dan 1712., jer je ondje uspješno savladao navodno čak sedam švedskih brodova.
Matija Zmajević, Hrvati iz Boke Kotorske, potomak je poznatih hrvatskih pomoračkih obitelji iz Perasta Zmajevića i Štukanovića. Rođen je u braku Krsta (Krile) Zmajevića, brata barskog nadbiskupa Andrije i Jelene, kćeri Matije Štukanovića, peraškog trgovca i pomorca i peraškog načelnika.
Na današnji dan 1714. ostvarila je ruska carska ratna mornarica svoju prvu važnu pobjedu. Radilo se o pomorskoj Bitki kod Ganguta, tijekom Velikog sjevernog rata između Rusije i Švedske. Ta se bitka dogodila na području današnje južne Finske, za koju su se u to doba borile Švedska i Rusija.
Ruski car Petar Veliki borio se protiv Šveđana za utjecaj na baltičkom području. Uspio je osvojiti praktički cijelu današnju južnu Finsku, no njegove tamošnje snage zatim je s mora blokirala švedska ratna mornarica. U svrhu probijanja švedske pomorske blokade Rusi su upotrijebili svoje ratne brodove.
Zanimljivo je da je jedan od glavnih ruskih pomorskih zapovjednika bio Matija Zmajević, katolik rodom iz Boke Kotorske. Zmajević je ušao u službu cara Petra Velikog, a postao je čak i ruskim admiralom. Osobito se istaknuo u bitki kod Ganguta na današnji dan, jer je ondje uspješno savladao navodno čak sedam švedskih brodova.
Ruska pobjeda kod Ganguta bila je potpuna, u smislu da su sva švedska plovila bila ili zarobljena ili potopljena. Rusi su zarobili čak i švedskog admirala Nilsa Ehrenskiölda. Ruska carska ratna flota ostvarila je nakon bitke privremeno premoć na tom dijelu Baltičkog mora, tako da su Šveđani morali svojom flotom nastojati spriječiti napad na švedsku obalu.
Matija Zmajević je sahranjen 1735. na katoličkom groblju u Moskvi.
