Židovska općina Zageb (ŽOZ) večeras je otvorila svoja vrata kako bi, u sklopu Europskoga dana židovske kulture i baštine, približila zainteresiranima bogatu židovsku baštinu, a ovogodišnja je tema “Žene u judaizmu”.
Bogati program počeo je otvorenjem izložbe “Nepoznata Stella Skopal” u ŽOZ-ovoj Galeriji Milan i Ivo Steiner, na kojoj su predstavljeni radovi te istaknute hrvatske keramičarke, kiparice i srednjoškolske profesorice židovskoga podrijetla koja je bila, ističu predstavljači, osebujna i samozatajna osoba i umjetnica.
Stella Skopal rođena je u Zagrebu 18. srpnja 1904. godine, a u Zagreb je i umrla 1992. godine.
Likovna kritičarka Marina Baričević u monografiji o Stelli Skopal piše kako i “danas fascinira spoznaja da je umjetnost Stelle Skopal bila upravo prvotna u nizu likovnih disciplina – još kao studentica izvela je 1927. prvu veliku keramičku figuru, 1935. godine održala je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Ulrich, 1938. radi prvi keramički nakit u Hrvatskoj…”.
Poznata hrvatska kiparica Ljerka Njerš prisjetila se svoje, kako je rekla, specifične i samozatajne profesorice koja je uvijek bila spremna za razgovore o svemu što se ticalo keramike. Posebice se osvrnula na zadnje godine života Stelle Skopal koje je umjetnica provela u židovskome domu umirovljenika, ali i tada posvećena umjetnosti.
Ljerka Njerš na otvorenju izložbe donijela je “cvijet” što joj ga je darovala Stella Skopal, izrađen od plastičnih pločica s malih pakiranja meda i pekmeza koje je dobivala za doručak.
Rabin ŽOZ-a Luciano Moše Prelević istaknuo je kako je divna izložba Stelle Skopal dobar ulazak u nepreglednu ovogodišnju temu Europskoga dana židovske kulture i baštine – žena u judaizmu.
Podsjetio je da Petoknjižje (Tora), Biblija i rabinska predaja definiraju tu temu, govoreći o ravnopravnosti žena i muškaraca, ali ne, objasnio je rabin Prelević, na način kako se ravnopravnost doživljava na zapadu.
Uloga žena u judaizmu neizmjerno je velika, rekao je Prelević, dodajući da središte židovskoga života nije sinagoga već dom, u kojemu žena ima središnju ulogu.
Program je nastavljen projekcijom dokumentarnog filma “Povijest židovskog naroda – Cion”, te koncertom solo pjesama za glas i klavir hrvatskih Židova Srećka Felixa Albinija i Oskara Jozefovića na tekstove hrvatskih književnika Milutina Nehajeva, Viktora Badalića, Dragutina Domjanića, Vladimira Nazora i Ferde Selima Juzbašića.