Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u utorak je otvorila svoja vrata posjetiteljima, a na svečanosti u palači Akademiji njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić istaknuo je da se ove godine ta tradicionalna manifestacija održava pod geslom njezina osnivača biskupa Strossmayera – Od naroda sam dobio, narodu i vraćam.
Uz napomenu kako je riječ o važnoj manifestaciji za HAZU, akademik Kusić posvjedočio je da mu je ideju za geslo ovogodišnjega Dana otvorenih vrata dala državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak podsjetivši ga da je osnivač Akademije i modernoga hrvatskog sveučilišta biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je bio i veleposjednik, rekao da je sve ostvario zahvaljujući šumama te istaknuo – Od naroda sam dobio, narodu i vraćam!
Sukladno tomu, dodao je Kusić, i HAZU otvara narodu svoja vrata u njoj su, kao nigdje drugdje, skoncentrirana najveća dostignuća u znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj, kao što su Bašćanska ploča – krsni list hrvatskoga naroda, sobe nobelovaca, Knjižnica HAZU, Akademija čuva rijedak instrument – violinu King, tu je Strossmayerova galerija starih majstora i to u palači koja se smatra hramom kulture, znanosti i nacionalnoga bića, a, primjerice, u palači Akademije na Gornjemu gradu Josip Jelačić proglašen je za bana.
Hrvatski identitet stvaran je u Akademiji i ona ga čuva, u njoj se susrećemo s poviješću, sadašnjošću i budućnošću Hrvatske
Hrvatski identitet stvaran je u Akademiji i ona ga čuva, istaknuo je njezin čelnik. Ulaskom u palaču HAZU susrećemo se s poviješću, sadašnjošću, ali i budućnošću Hrvatske jer Akademija je danas otvorena za rješavanje aktualnih društvenih problema, živi sa svojim narodom i okrenuta je budućnosti, rekao je Kusić.
Kroz povijest Akademija je bila supstitut državnosti, ostvarila je važnu ulogu u stvaranju hrvatske nacije, a njezina sadašnja zadaća je da čuva to što je postignuto i da čuva jedinstvo nacije jer je jedina institucija bez parcijalnih interesa, nezavisna je i nepristrana što pokazuje i svojim djelovanjem, te je na neki način savjest i svijest nacije, dakle referentna i konstantna točka koja mora postojati u svakome društvu, istaknuo je predsjednik HAZU.
Podsjetio je kako se često govori da se Akademija otvara javnosti ali, smatra Kusić, vrlo je važno to koliko HAZU usmjerava društvene procese i koliko utječe na formiranje društvene svijesti. U posljednje vrijeme primijetilo se da se stajališta Akademije čuju, osjećaju i uvažavaju, pa se tako traži da HAZU bude pokrovitelj i suorganizator brojnih događaja, traži se riječ Akademije, što pak znači, smatra Kusić, da je ona postala društveno relevantna.
Predsjednik HAZU zahvalio je svim akademicima – sadašnjoj i bivšim generacijama za sve što su učinili, a na poseban način i organizatorima ove manifestacija, kojima je na čelu akademik Ivan Gušić.
Stotinu događanja u 35 jedinica HAZU diljem Hrvatske
Dan otvorenih vrata HAZU održava se sedmi put te građanima približava raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu Akademije prikupljenu u 157 godina postojanja. U bogati program koji uključuje raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte uključeno je 35 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica HAZU na osam adresa u Zagrebu, te u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.
Akademik Kusić osvrnuo se na rad HAZU u proteklih osam godina spomenuvši da je u tom razdoblju u Akademiji održano više od 3400 raznih događanja i objavljeno više od 1700 publikacija, a time je, vjeruje Kusić, Akademija postala društveno relevantna.
Na svečanosti otvorenja Dana otvorenih vrata uz članove i djelatnike HAZU, bili su i predstavnici državnih vlasti, znanstvenih, kulturnih i obrazovnih institucija, gospodarskoga života, sindikata i drugih sastavnica hrvatskoga društva, kao i strani diplomati.
Svečanost je bila popraćena i glazbenom točkom u kojoj su u atriju palače nastupili maestro Orest Shourgot na čuvenoj violini King Guarneri uz glasovirsku pratnju Domagoja Gušćića.
Po svečanosti, uslijedio je bogat program u palači HAZU pa je tako u njezinu atriju o sadržaju i važnosti Bašćanske ploče i škrinje sv. Šimuna govorio akademik Josip Bratulić, u velikoj dvorani HAZU predavanje o migrantskim krizama u prošlosti u kontekstu dolaska Hrvata na ove prostore održao je prof. dr. Mario Šlaus, a o stoljeću istraživanja mikrosvijeta i nanosvijeta akademik Stanko Popović.
Paralelno sa zbivanjima u Zagrebu, bogat program održava se i u znanstvenoistraživačkim jedinicama HAZU diljem Hrvatske koje su za zainteresirane posjetitelje pripremile raznovrsna predavanja, izložbe, radionice i predstave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
