Početkom 2015. počet će digitalizacija Schneiderovog fotografijskog arhiva Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedne od najznačajnijih zbirki fotografskog materijala u Hrvatskoj, izvijestili su u nedjelju iz HAZU-a.
Riječ je o više od 2500 negativa raznih formata na staklenim pločama i filmu o kojima skrbi Strossmayerova galerija, a nastali su tijekom opsežne kampanje popisivanja, proučavanja i fotografiranja hrvatskog slikarskog, kiparskog i graditeljskog nasljeđa koju je od 1930. do 1940. provodio akademik Artur Schneider (1879. – 1946.), onodobni upravitelj Galerije, uz stručnu i operativnu podršku fotografa Stanislawa Novoryte, Ljudevita i Đure Griesbacha te povjesničara umjetnosti Željka Jiroušeka.
Schneiderov fotografijski arhiv iznimno je značajno dostignuće na polju zaštite hrvatske spomeničke baštine u turbulentnom desetljeću prije početka Drugog svjetskog rata.
Zahtjevan terenski rad identificiranja umjetničkih objekata odvijao se na 200-tinjak lokaliteta na prostoru istočne jadranske obale (Hrvatsko primorje, Dalmacija) i dijela kontinentalne Hrvatske.
Fotografije iz Schneiderova arhiva bile su obilato korištene kao jedan od malobrojnih dokumentacijskih izvora za povijesnoumjetnička istraživanja te u konzervatorskoj praksi u svrhu procjene, kao i prilikom rekonstrukcije, konzervacije ili restauracije objekata.
Njihova je sadržajna aktualnost u tome što su danas jedini nositelj vizualne informacije o spomenicima koji su u međuvremenu znatno izmijenjeni, nestali ili bili uništeni tijekom Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.
Digitalizacijom zbirke reducirat će se potreba za rukovanjem izvornicima, čime će se pridonijeti zaštiti osjetljivih i lomu sklonih negativa, navode iz HAZU-a.
Također, migracijom zbirke u digitalni medij, kao i njezinom primjerenom stručnom obradom, osigurat će se optimalna mrežna dostupnost putem portala Digitalna zbirka HAZU (http://dizbi.hazu.hr) i ostvariti široka vidljivost hrvatske materijalne baštine međunarodnoj korisničkoj zajednici.
Financijsku potporu za početak projekta digitalizacije uz Zakladu HAZU dala je i Zaklada Adris, a kako bi ovaj opsežan i zahtjevan posao bio uspješno dovršen očekuje se potpora i drugih donatora, ističe Marijan Lipovac iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU
