Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o muzejima marginalizira muzejsku struku, favorizira poslove marketinga i odnosa s javnošću nauštrb muzejskih zvanja, a opasan je i presedan po kojemu se muzeji mogu tretirati kao trgovačka društva, dio je niza primjedbi izrečenih u petak na tribini u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH), čiji je prostor bio premali za sve zainteresirane sudionike, među kojima su bili i brojni ravnatelji zagrebačkih muzeja.
Brojne zamjerke na Zakon
Novom se zakonu, čije je prvo čitanje u Hrvatskom saboru izazvalo kritike struke i oporbe, zamjera da je pun nejasnoća i površnosti, od toga da nije obrazloženo zbog čega se uopće mijenja dosadašnji zakon do tvrdnji da za njegovo provođenje neće biti potrebna dodatna sredstva. Spornim se smatra i što se Europska direktiva o uslugama, iako se ne povezuje s baštinskim, zdravstvenim ili obrazovnim sektorom, našla se u Zakonu o muzejima i usmjerava ga na tržišne i gospodarske aspekte.
Goranka Horjan, članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM i predsjednica Europskog muzejskog foruma, upozorila je kako prema međunarodnim iskustvima, kao i ICTOP-u, marketing i odnosi s javnošću nisu stručna muzejska zvanja. “Ovaj zakon jedini amnestira od polaganja stručnog ispita, to je kao da netko nije nije prošao specijalizaciju, a radi kao kirurg, ili je davao pravne savjete pa ne mora polagati pravosudni ispit”, istaknula je.
Iznijevši detaljnu analizu nacrta ocijenila je kako se svakim novim člankom otkrivaju novi apsurdi. “Pustimo muzeje da budu muzeji, da se bave onime zbog čega su osnovani i ne da otimaju posao ugostiteljima, a osnivači bi se trebali usmjeriti na ispunjavanje svojih obveza, primjerice dovršetak postojećih investicija”, istaknula je.
Primjedbe struke nisu usvojene
Zvonko Maković predsjednik DPUH-a, podsjetio je kako je nacrt bio prije skoro godinu dana u javnoj raspravi, no brojne primjedbe struke nisu usvojene. “S mjesta gdje se definiraju zakoni i danas dolazi do nerazumijevanja, željeli smo zajednički raditi, međutim pokazali su da ne znaju čitati, niti implementirati važan dokument poput EU direktive kojom se poduzetništvo želi nametnuti kao bitan faktor, a sama stručnost pomaknuti na marginu”, ustvrdio je.
Kao bitnu zamjerku izdvojio je favoriziranje pojedinih zvanja te ocijenio kako svojim upozorenjima žele uputiti zastupnike “da ne izglasaju nešto što im je podmetnuto kao kukavičje jaje”.
Problemi oko dogovora
Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba smatra da je previše iznimki u zakonu s tako važnim odredbama, a tipičan odnos predlagača prema muzejskoj struci vidi u uvjetima za poziciju ravnatelja, kao što je odredba o pet godina rada u kulturi, znanosti i drugim odgovarajućim područjima vezanima uz djelatnost muzeja i galerija.
Zakon je trebalo uskladiti s komplementarnim knjižničnim, arhivskim i baštinskim zakonima, s jedne strane muzejska djelatnost se definira kao javna služba, s druge se govori o mogućoj dobiti od gospodarske djelatnost, no ne spominje se što ako trgovačko društvo ode u stečaj, ustvrdio je.
Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, izrazio je žaljenje što se nije prije više od godinu dana krenulo u inicijativu u vezi nacrta novog zakona, te da Hrvatsko muzejsko društvo nije održalo niti jedan sastanak na tu temu.
Nadam se da ova inicijativa neće biti shvaćena kao svađa već poziv na dogovor, taj je zakon naša budućnost, a zahtijeva dijalog i dobru volju s obje strane, napomenuo je.
Bila je to prva u nizu tribina DPUH-a o muzejskoj legislativi i problemima u muzejima. Za tjedan dana tema će biti “Hrvatski povijesni muzej – od projekta do sudbine”, o nedovršenom projektu premještanja tog muzeja u novu zgradu.
