(FOTO) Predstavljanje knjige o svećeniku Josipu Gjuranu – župniku u Sv. Jani u vremenu najžešće jugokomunističke represije

U subotu je u prepunoj dvorani Društvenog doma u Gorici Svetojanskoj održano predstavljanje knjige monsinjora dr. Juraja Batelje “Život za Boga, crkvu i hrvatski narod” prinosi za životopis svećenika Josipa Gjurana (danas 93 godine star).

Pater odnosno velečasni Gjuran bio je dugogodišnji upravitelj župe i župnik u Sv.Jani (od 1950/57 do 1968 godine) te potom župnik u crkvi Naše gospe Kraljice Hrvata u Torontu u vremenu najžešće jugo-komunističke represije (1969-1998 godine).

Knjiga na 436 strana i s 200 fotografija opisuje njegov život od rane mladosti do umirovljenja a osvrće se i na komunističku represiju nakon 8.5.1945. godine. Knjiga sadrži 14 pisama kardinala Alojzija Stepinca, kao i Gjuranovo svjedočanstvo prevedeno s talijanskog koje govori o tom najsvjetlijem liku crkve u Hrvata.

Na predstavljanju knjige govore su održali biskup Juraj Jezerinac, vojni ordinarij i nekadašnji kapelan u Torontu u župi gdje je služio i vlč. Gjuran. Govor je održala i Valentina Krčmar, župljanka hrvatske župe Gospe Kraljice Hrvata u Torontu, autor knjige monsinjor dr. Juraj Batelja te sam Josip Gjuran. Prezentaciji je prisustvovao sadašnji župnik Sv.Jane Josip Golan, svećenici Josip Kos i Juraj Tomac, general Stipčić te zamjeni gradonačelnika Jastrebarskog Stipe Vučar.

Život vlč. Gjurana

Vlč. Gjuran naišao je u Sv. Jani 1950. godine na vrlo zapuštenu župnu kuću te zapušten vjerski život. Svojim predanim radom „uveo je red u crkvu a djeca su počela ići na vjeronauk“. Zbog svojeg predanog i uspješnog rada, svoje jasnoće i nepotkupljivosti navukao je bijes i mržnju Komunističke partije koja je vršila provokacije u nakani da ga slome i prisile na suradnju s Udbom. Zabranjeno mu je kretanje izvan župe, sve pod motom “Ili se pokloni ili se ukloni”. Naime, u doba komunističke represije, neki su svećenici ostali vjerni nadbiskupu Stepincu kojega je komunistički režim držao kao zatvorenika u Krašiću, Svetomu Ocu papi i drugim biskupima, a nekolicina svećenika, namamljena ili ucijenjena od komunističkog režima, surađivala je s komunističkom partijom na slabljenju i na uništenju Katoličke Crkve putem, među ostalima, i Staleškog svećeničkog udruženja odnosno nacionalne Crkve. U tim nastojanjima komunističke kamarile, prepoznavale su se biblijske riječi “Rastjeraj pastira i ovce će se razbježati”. Po poznatom obrascu komunisti su koristili metode obećavanja, zastrašivanja, prijetnji, inscenacija, laži, bacanja sramote i ljage na ime vlč. Gjurana o čemu su pisali i režimski mediji.

Sve je kulminiralo pokušajem neuspjele likvidacije vlč. Gjurana , nakon čega je prisilno, na opću žalost župljana, udaljen iz Sv.Jane. Bio je i dalje proganjan od strane komunista putem suda, oporezivanja i fizički. U vrijeme najžešćih progona podupirao ga je i tješio kardinal Stepinac iz svog zatočeništva u Krašiću. Knjiga sadrži mnoštvo njegovih utješnih pisama vlč. Gjuranu, kao i mnoštvo svjedočanstava njegovih župljana. Nakon prisilnog premještanja iz Sv.Jane u rujnu 1968, vlč. Gjuran bio je kratko župnik u Hrnetiću u Karlovcu, a već u lipnju 1969 odletio je u Toronto gdje gotovo punih 20 godina kao župnik vodi etničku župu „Naša Gospa Kraljica Hrvata“, prvu čisto hrvatsku župu u Kanadi. U Torontu je dao svoj izvanredan doprinos u razvoju vjerskog života Hrvata u Kanadi. Osnovana je Hrvatska škola u kojoj se njegovao hrvatski jezik i učila hrvatska povijest, organizirana su hodočašća, pokrenuo je klub mladih koji je okupljao i spajao mnoge mladiće i djevojke iz hrvatskih obitelji. Izdavao je kanadsko hrvatski župni vjesnik Hrvatska iskra u suradnji s drugim hrvatskim svećenicima te župni radijski program pod imenom Hrvatska straža. Pokrenuo je i potpomagao djelovanje župnih društava kao npr. Društvo Hrvatska katolička žena, glazbena skupina Jadran i župni pjevački zbor. Pokrenuo je osnivanje župe u Mississaugi.

Donosio je vijesti iz domovinske crkve, poticao ljude na solidarnost i slogu a da bi promovirao Hrvatsku i proširio njeno ime, potaknuo je i uspio da jedna ulica u kojoj je hrvatska crkva, ponese ime Hrvatske – Hrvatska ulica ili Croatia street. Organizirao je pomoć za Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata. Bio je ambasador Hrvatske u Kanadi i uvijek žestoko branio interese Hrvatske.

Knjiga sadrži njegov žestoki prigovor kanadskim najčitanijim novinama Toronto star zbog uvrede hrvatskog naroda i zastave kao i osobnu ispriku Predsjednika Toronto Star-a Martina Goodmana što je bila velika pobjeda. Branio je blaženog Alojzija Stepinca opširnim člankom vezano za napad američkog novinara na kardinala.

Poruka koju treba zapamtiti

Znakovite su riječi samog 93-godišnjeg vitalnog Josipa Gjurana koji kaže da “ne smijete zaboraviti bogatstvo ove naše zemlje. Ja sam prošao puno svijeta ali ovako lijepu zemlju kao što je Hrvatska, ovako bogatu zemlju kao što je Hrvatska, nisam vidio nigdje. I nemojte misliti da će ova zemlja ostati pusta i prazna ako ne bude Hrvata, ako Hrvati izumru, doći će neki drugi navrat na nos i popuniti praznu Hrvatsku, veliku, bogatu i plodnu i krasnu. Ne pjevamo uzalud Lijepa naša”.

Pater Gjuran ustvrdio je i sljedeće “Moj otac imao je 7-8 jutara zemlje i mati i otac odškolovali su 7-ero djece od te zemlje. Sada mi kažu ljudi da oni od te zemlje ne mogu živjeti – kako lažu. Otac je govorio – vidiš sinko malo joj daš gnoja i truda i ona ti rodi kao luda. Samo joj treba dati malo”.

Ovo predstavljanje knjige uveličao je kulturno umjetnički svetojanski ansambl Udruga pjevača izvornih pjesama Sv. Jana koji su izveli brojne pjevačko-sviračke-plesne točke.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Vlatka Sakar

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.