Čak tri izložbe posvećene keramici postavljaju se u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci. Velika izložba u prizemlju temelji se na fundusu muzeja, a predstavlja više od 400 uporabnih i dekorativnih kreamičkih predmeta, dok se dva postava bave talijanskom keramikom, piše Tajana Petrović Čemeljić za HRT.
Najstariji izloženi artefakti na izložbi “Keramika naša svagdašnja”, posuđeni iz Centra za kulturu Vele Luke, stari su čak 17.500 godina! Pronađeni su u špilji na Korčuli, a riječ je o komadićima životinjskih figurica izrađenih od gline koji su služili u kultne svrhe – najvjerojatnije su se bacali u vatru radi boljeg ulova, vremenskih prilika, ozdravljenja i sličnog. Predneolitička kultura kojoj pripadaju postojala je otprilike dvije tisuće godina, a onda joj se gubi svaki trag – osim ovih komadića nepečene keramike koji su otkriveni arheološkim iskapanjima prije desetak godina.
Izložba donosi i keramiku iz doba neolitika, s područja Ravnih kotara pokraj Zadra te Vučedola, kao i staroslavensku keramiku, pri čemu su korišteni predmeti posuđeni iz Narodnog i Arheološkog muzeja u Zadru, Gradskog muzeja u Vinkovcima, kao i Arheološkog te Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba. No glavnina postava – oko četiri stotine izložaka – pripada fundusu riječkoga Pomorskog i povijesnog muzeja.
“Za kustosa je uvijek izazov predstaviti fundus zbirke i svo bogatstvo sačuvanog blaga”, kaže kustosica izložbe Margita Cvijetinović i naglašava kako se takve izložbe uvijek temelje na kontinuitetu kustoskoga rada – u ovom slučaju riječ je o punih 70 godina stvaranja zbirke – pa je stoga zahvalila svojim prethodnicima Ljerki Stečić, Marici Balabanić i Goroslavu Orliću.
Ta se građa po prvi puta izlaže zato jer je riječ o predmetima za svakodnevnu uporabu, koji dugo vremena nisu privlačili pažnju stručnjaka. Na izložbi možemo tako vidjeti kotliće za ognjišta, zdjele, bokale za vino, sve ono što pamtimo iz kuhinja naših predaka. Međutim, napretkom tehnologije i razvojem umjetničke keramike, ona sve više dobiva na cijeni.
“Keramika je poput vremenske kapsule koja svjedoči o životu, navikama i običajima ljudi nekog doba”, kaže Margita Cvijetinović i naglašava kako je potrebno još puno istraživanja keramike nastale u Rijeci i okolici. Poznato je da je prva tvornica kamenine u gradu radila kratko vrijeme od kraja XVIII. do početka XIX. stoljeća, ali sačuvana je samo jedna posudica – za ovu izložbu posuđena iz Muzeja grada Rijeke – ali se o toj tvornici danas malo zna. “Plan je istražiti sve keramičke tvornice na području Primorsko-goranske županije”, kaže Cvijetinović.
Gdje su sve nalazišta na našem području, što se zna o proizvodnji keramike u Rijeci te koliko zapravo vrijede oslikani keramički tanjuri koji su česti ukras na našim zidovima, poslušajte, između ostaloga, u razgovoru s Margitom Cvijetinović za HRT:
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
