HAVC: 22,1 milijuna kuna za sufinanciranje sedam projekata – evo tko su dobitnici!

Foto: Fah

“Ukratko: Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Veliki ilirski ustanak, zatim očevi, majke i djeca, te jedna priča o dječaku i Bogu – eto čemu služi hrvatski film, da pogledamo u ono što jest i što nas određuje”, komentirao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar na održanoj 68. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća 10. svibnja 2016. na kojoj su donesene odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dugometražni igrani film, na koji je pristiglo 29 projekata, od čega 10 debitantskih.

U drugom roku njih je sedam predloženo za sufinanciranje u ukupnom iznosu 22,1 milijuna kuna.

Među odobrenim projektima su dva debitantska filma, “Samo zatvori oči” Jure Pavlovića (2,8 milijuna kuna) i “Illyricvm” Simona Bogojevića Naratha (3,2 milijuna).

Tu su i novi projekt Ognjena Sviličića, “Bog u cipeli” (4,2 milijuna kuna), omnibus “Duboki rezovi” Filipa Peruzovića, Filipa Mojzeša i Dubravke Turić (2,8 milijuna) te film koji je u fazi postprodukcije, “Goran” Nevia Marasovića (700 tisuća kuna).

Živućim klasicima Antunu Vrdoljaku i Veljku Bulajiću po 4,2 milijuna kuna

S novim projektima dolaze i dvojica veterana hrvatske kinematografije, Veljko Bulajić s filmom “Bijeg do mora” i Antun Vrdoljak s “Generalom” – oba filma su predložena za sufinanciranje s po 4,2 milijuna kuna.

“Kinematografije koje drže do sebe omogućuju svojim živućim klasicima da snimaju filmove i u dubokoj starosti. U filmskoj umjetnosti pravi redatelji ne idu u mirovinu ni sa 65, niti sa 67 godina, a s hrvatskom kinematografijom to nije uvijek bio slučaj”, ustvrdili su u obrazloženju Dalibor Matanić i Dean Šoša, umjetnički savjetnici za dugometražni igrani film.

Po njihovim riječima, dok je portugalski klasik Manoel de Oliveira uspješno režirao cjelovečernje filmove i nakon stote godine, mi smo najveće legende slali prisilno u mirovinu u najboljim godinama. Kao primjer navode jednog od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća Branka Bauera, koji je posljednji film u Hrvatskoj ‘dobio’ s 46 godina.

Ocijenili su da je ove godine hrvatski film ‘življi’ nego ikada. “Produciramo više cjelovečernjih igranih filmova nego u najkvalitetnijim razdobljima naše filmske povijesti. Ovakva hrvatska kinematografija ima snage i novca omogućiti našim živućim klasicima Antunu Vrdoljaku i Veljku Bulajiću da u devetom desetljeću života snime cjelovečernje igrane filmove”, istaknuli su.

Na poziv za dokumentarni film između pristiglih 46 prijava, u kategoriji kratkometražnih dokumentaraca za sufinanciranje je predloženo osam projekata, od čega pet debitantskih u ukupnom iznosu od 1,34 milijuna kuna. U kategoriji dugometražnih dokumentaraca predložena dva projekta u ukupnom iznosu 590 tisuća kuna, “Nedovršeno” Boruta Šeparovića i “Sudjedi” Tomislava Žaje.

Umjetnička savjetnica za dokumentarni film Ivana Fumić smatra zabrinjavajućim što “gotovo 50 posto autora i dalje ne razlikuje filmski dokumentarac od dokumentarne televizijske emisije”, pa dugometražna forma i dalje obiluje projektima koji se nisu pomakli od izbora i istraživanja same teme.

Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za animirani film pristigla je 21 prijava, a sufinanciranje je predloženo za sedam projekata u ukupnom iznosu nešto većem od dva milijuna kuna. Među njima su već afirmirani autori Veljko Popović, Petra Zlonoga, Marina Andree Škop, Ivana Bošnjak i Thomas Johnson te tri projekta debitantica, Antonije Begušić, Lucije Mrzljak i zajednički rad Maše Udovičić i Juliane Kučan.

Umjetnički savjetnik za animirani film Igor Prassel istaknuo je da se na natječaj prijavilo 18 različitih producenata, što ocjenjuje dobrim trendom za budućnost hrvatske animacije.

Između 16 prijavljenih eksperimentalnih projekata za sufinanciranje su predložena četiri, s 360 tisuća kuna – tri u produkcijskoj fazi (“Tvornica” Igora Grubića, “Sve, još uvijek, u orbiti” i “Partenca” Renate Poljak) te jedan u postprodukcijskoj fazi (“The last Super 8 film” Dana Okija).

Po riječima umjetničke savjetnice za eksperimentalni film Sanje Grbin, pri odabiru presudni su bili kriteriji zanimljivosti, inovativnosti i aktualnosti koncepta, formalno-izvedbene promišljenosti i razrađenost režijskih postupaka.

Na poziv za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom prijavilo se 30 projekata, od kojih je pet predloženo za sufinanciranje, s 1,9 milijuna kuna.

Hribar: prepoznali mlade, ali i energiju najstarijih

Ocijenivši je da su hrvatske autorice i autori animiranog filma ponudili veliku vrijednost na tom natječaju, ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar zahvalio se, s istekom mandata, umjetničkom savjetniku Igoru Prasselu “koji je svojim radom mnogo učinio za ovaj današnji rast hrvatske animacije”.

Izrazio je zadovoljstvo što su “dosegli i zrelost i kapacitet koji im omogućuje da žurno prepoznaju mlade, a u isto vrijeme imaju prostor za energiju onih najstarijih”. “Dvojica takvih su sa svoje strane savjetnicima pomogli svojim izvrsnim i tematski važnim projektima”, dodao je.

“Ukratko, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Veliki ilirski ustanak, zatim očevi, majke i djeca, te jedna priča o dječaku i Bogu – eto čemu služi hrvatski film, da pogledamo u ono što jest i što nas određuje”, komentirao je Hribar raznovrsnu ponudu dugometražnog igranog filma.

Odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava donesene su 10. svibnja 2016. na sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća, za dugometražni igrani, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film (rok 27. studenog 2015.), te za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (rok 30. studeni 2015.).

Hrvatsko audiovizualno vijeće (Vera Robić-Škarica, Nataša Petrović, Zrinko Ogresta, Silvestar Kolbas, Branko Schmidt, Nikola Francetić, Mladen Burić, Branko Matutinović i Dino Paškov) odluke je donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća (Sanja Grbin, Saša Vojković, Ivana Fumić, Igor Prassel, Tomislav Mršić, Dean Šoša, Dalibor Matanić, Juraj Lerotić i Teodor Celakoski).

Odluka o sufinanciranju u kategoriji kratkometražnog igranog filma donijet će se na sljedećoj sjednici AV vijeća.

HAVC je u 2015. sufinancirao šest od ukupno devet završenih i prikazanih dugometražnih filmova

U prošloj godini HAVC je sufinancirao šest od ukupno devet završenih i prikazanih dugometražnih filmova, kao i devet od ukupno 11 dugometražnih dokumentarnih filmova, tek su neki od podataka iz opsežnoga izvješća o o radu u 2015. godini.

Hrvatska kinematografija uljuđena je i civilizirana, istaknuo je redatelj Zrinko Ogresta na predstavljanju izvješća Hrvatskog audiovizualnoga centra (HAVC) 5. svibnja 2016. o radu u protekloj godini u zagrebačkome kinu “Europa”, održanom u nazočnosti brojnih filmskih djelatnika i zainteresirane publike.

Tijekom predstavljanja izvješća došlo je do verbalnog incidenta dvoje sudionika koji se nisu željeli predstaviti, uz napomenu da ih svi poznaju, a prozvali su vodstvo HAVC-a za netransparentno poslovanje i dodjelu novca.

Djevojka iz publike ustala je i rekla Hribaru kako je sve to korupcija i lopovluk, pitala ga “Zar mislite da je javnost toliko glupa” i pitala ga nije li ga sram da je Ogresta kraj njega. Naime, Ogresta je u vijeću HAVC-a koje odlučuje o dodjeli sredstava, pa je tako nedavno sam sebi odobrio 3.700.000,00 kn za igrani film “S one strane”. Tu se radi o očitom sukobu interesa. Nešto kasnije ustao je još jedan muškarac, zapitao “kako vas nije stid dijeliti novce između sebe”, i izašao.

Taj istup potaknuo je Ogrestu da se, kako je rekao, osvrne na 25 godina hrvatske kinematografije, koliko je i njegov redateljski životni vijek.

Na pitanje postoje li podatci o tome koliko je bilo gledatelja s kupljenom kino-ulaznicom, koliki su prihodi ostvareni prodajom filmova komercijalnim TV postajama, od prikazivanja na internetu, od plasmana na video, u inozemstvu, gleda li zapravo uopće tko te filmove, Hribar nije dao konkretan odgovor.

Na rad HAVC-a, dijelom i na temelju verbalnoga incidenta iz publike, osvrnule su se članice upravnog odbora HAVC-a Nina Obuljen Koržinek i Romana Matanovac Vučković, pa je tako Obuljen Koržinek ocijenila da taj “sustav daje sjajne rezultate”, a Matanovac Vučković kako je “sve točno uređeno zakonom”.

Podsjetimo, prema nekim tumačenjima, nelegalni ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvoje Hribar, te Vera Robić Škarica – kao predsjednica Audiovizualnog vijeća, zlorabili su svoj položaj i ovlasti suprotno članku 21. Zakona o audiovizualnoj djelatnosti dodijelivši na javnom pozivu HAVC-a za dodjelu sredstava za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2016. ukupno 1.678.500,00 kuna, udruzi Hrvatski filmski savez čija je Vera Robić Škarica – predsjednica!

Ognjen Sviličić bio je u komisiji kad je Dalibor Matanić dobio svoj zadnji film.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah