Kao dio međunarodne znanstvene konferencije koja se održava u Zagrebu u povodu 300. obljetnice rođenja carice-kraljice Marije Terezije, u ponedjeljak je u auli Hrvatskog državnog arhiva otvorena izložba “Nos Maria Theresia … Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniaeque regina apostolica”.
Na temelju arhivskog gradiva koje se čuva u Hrvatskom državnom arhivu izložba na dvadesetak tematskih panoa donosi kronološki prikaz reformi Marije Terezije na prostoru tadašnje Hrvatske, od vojnih, pravosudnih i financijskih do školskih, zdravstvenih i crkvenih.
Izložba uvođenje i provedbu reformi u Hasburškoj monarhiji povezuje s prostorima Hrvatske, ukazujući na neke od najvažnijih, kao i na značaj koje su imale u razvoju ovdašnjeg društva.
Kao posebna tema obrađeni su arhivi, koji su dobili posebnu pozornost u vrijeme njezine vladavine, s obzirom da je zbog nesređenih arhiva i ona sama imala poteškoće pri preuzimanju prijestolja od oca. Zahvaljujući njezinim naredbama najprije je uređen Arhiv zagrebačkog kaptola, potom i Arhiv čazmanskog kaptola, a nakon 1770. uslijedilo je i sređivanje županijskih te gradskih arhiva.
U uređenju arhiva, marijaterezijanskim reformama Banske Hrvatske, ali i na mnogim drugim područjima koje je Marija Terezija provodila na ovdašnjim prostorima, veliku je ulogu imao Nikola Škrlec, kojega se naziva i “produljena ruka Njezina Veličanstva”.
“Izložba se u cijelosti temelji iz fondova Hrvatskog državnog arhiva, kronološki prati dolazak Marije Terezije na vlast, tematski daje pregled njezinih reformi, a zaokružuju ga dvije cjeline drugačije tematike – arhivi i Nikola Škrlec Lomnički, rekao je Ladislav Dobrica, koji je uz Maju Pajnić i Danijelu Marjanić autor izložbe.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak ustvrdio je kako je izvan stručnih krugova vrlo skroman fond znanja o Mariji Tereziji, zbog čega mu je drago što ju izložbe poput ove vraćaju u javnu perspektivu. “Povijest je ponekad nepravedna zbog nesklada stvarnog učinka i percepcije neke osobe ili događaja, no kada se sada ogleda značaj onoga što je u 40 godina vladavine napravila Marija Terezija vidimo koliki je stvarno bio njezin značaj”, napomenuo je.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević zadovoljan je što se “tom zanimljivom izložbom i temom o kojoj se inače malo zna” pokazuje kako je Arhiv otvorena, a ne zatvorena ustanova, kakvom je se, napomenuo je, u posljednje vrijeme u medijima pokušava pokazati.
Izložba o Mariji Tereziji i u Hrvatskome povijesnom muzeju
Popratni program konferencije donosi još jednu izložbu koja izlaganja s konferencije potkrijepljuje izvornicima i preslicima muzejskoga i arhivskog gradiva, svjedočeći o neizbrisivom tragu koji je ostavila vladavina Marije Terezije u hrvatskim zemljama u području politike, prava, teritorijalnoga ustrojstva, te kulture i društva u cjelini.
Riječ je o izložbi “Marija Terezija i njezini suvremenici u Hrvatskoj” koja se otvara u utorak u dvorani barokne palače Hrvatskog povijesnog muzeja s izlošcima iz njegova fundusa.
Izložit će se portreti Marije Terezije, njezinih roditelja, supruga Franje I. Stjepana i sina nasljednika Josipa II. te odabrani portreti njezinih hrvatskih suvremenika. Dio njih sudjelovao je u ratovima kojima je branila svoje prijestolje, dok su neki aktivno sudjelovali u njezinim reformama.
Osim portreta izložit će se primjerci dvaju odlikovanja koja je ona utemeljila, Vojnog Reda Marije Terezije i Kraljevskog Ugarskog Reda sv. Stjepana, dok će se na portretima prikazati i neki od njihovih nositelja.
Hrvatsko plemstvo najčešće je od nje dobivalo odlikovanja za vojne zasluge, a na izložbi će se predstaviti i jedna grbovnica koju je dodijelila 1763. godine.
Marija Terezija (Beč, 1717.-1780.) prva je i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, a njezina je četrdesetogodišnja vladavina bila i jedna od najduljih u toj monarhiji.
I danas ju se apostrofira kao najpopularnijeg i najistaknutijeg austrijskog vladara, osobito zbog brojnih značajnih reformi koje je provodila i na ovdašnjem području.
To je bio i razlog organiziranja dvodnevne konferencije koja je u Hrvatskom institutu za povijest oko teme reformi i politike Marije Terezije u hrvatskim zemljama, Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini, te u širem kontekstu Habsburške Monarhije okupila dvadesetak inozemnih i domaćih znanstvenika, studenata i mlađih istraživača.
Izložbe u Hrvatskom državnom arhivu i Hrvatskom povijesnom muzeju bit će otvorene do 9. lipnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
